Gledišta

dohotka iz radnog odnosa. Naime, to bi komplikovalo sistem obračuna, evidencije i naplate, kao i kontrolu pravilnosti übiranja doprinosa iz ličnog dohotka iz radnog odnosa, što bi, sa svoje strane, izazvalo povećanje tzv. režijskih troškova primene ovog doprinosa. IV Na osnovu svega što smo prethodno rekli moglo bi se zaključiti da je korišćenje progresivnog oporezivanja ličnog dohotka opravdano iz više razloga manjeg ili većeg značaja. Načelo solidamosti u snošenju tereta finansiranja zajedničkih potreba postalo je društveno-politički imperativ u postojećim uslovima i nužno ga je utkati u temelje sistema oporezivanja i primenjivati adekvatne poreske instmmente da bi se ono u praksi i ostvarilo. Progresivnim oporezivanjem ličnog dohotka iz radnog odnosa upravo _se to postiže u mnogo većoj meri nego progresivnim oporezivanjem ostalih izvora prihoda. Stoga o opravdanosti progresivnog oporezivanja ličnog dohotka iz radnog odnosa ne bi trebalo da ima dileme. Međutim, može da se postavi pitanje o stepenu oštrine progresije, kao i o subjektu, ili subjektima, koji treba da primenjuje progresivno oporezivanje (federacija, republike, opštine ili sve dmštveno-političke zajednice), kao i niz drugih pitanja u vezi s tim. Usled negativnih dejstava progresivnog oporezivanja ličnog dohotka na određene odnose u privredi sigumo ne bi došlo u obzir takvo oporezivanje ovog izvora prihoda koje bi se moglo smatrati oštrim. Međutim, adekvatno odmerenom blagom progresijom u oporezivanju ličnog dohotka svakako bi se omogućilo ostvarivanje pozitivnih rezultata u onim domenima iz kojih proističu razlozi u prilog ovakvom oporezivanju, a da se istovremeno ne proizvedu značajniji negativni efekti pri ostvarivanju određenih ciljeva u privredi. U načelu trebalo bi j omogućiti da progresivno oporezivanje ličnog dohotka iz radnog odnosa primenjuju sve društveno-političke zajednice, kao što čine u pogledu ostalih izvora prihoda. Ali, ako bi se zauzelo stanovište da progresivno oporezivanje ličnog dohotka iz radnog j odnosa mogu koristiti samo društveno-političke zajednice na jednom nivou, onda bi imalo najviše opravdanj a da to bude federacija pošto bi se time | najviše doprinelo ostvarivanju načela solidarnosti | na planu cele zajednice i üblažilo prelivanje sred- | stava za opštu potrošnju preko federacije, koje, I inače, izaziva najviše nesporazuma. Na kraju, potrebno je istaći da se pri razmatranju pro- | blematike opravdanosti progresivnog oporezivanja | ličnog dohotka iz radnog odnosa postavlja i pitanje J

1672

DR MILIVOJE TRKLJA