Jugoslovenski Rotar

Što se tiče tehničke opreme rudnika premoga moramo reći da je tako moderna 1 па visini dobe, da joj nalazimo primera samo još u nemačkim rudnicima, pri čem stoji revir visoko nad poprečnim stanjem engleskih i francuskih rudnika, da o drugima uopšte i ne govorimo. Čitave generacije tehnika radile su na izradnji šahtova služeći se vlastitim iskustvom i promišljanjem, sabirajući marljivo spoznaje na studijskim putovanjima i uporabljajući iskustva dodavajućih firma. Na pronalazenje silile su ih i prometne prilike i obziri sigurnosti pri znatnom otstotku eksplozivnih plinova u rovovima, nadalje racijonalizacija rada, koja je bila provedena u takvom merilu, da Ostrava pokazuje danas jedno izmedju najviših produkcija koja otpada na rudara po čitavom svetu.

No nije se zaboravilo ni na socijalne ni na zdravstvene ustanove na račun tehničke opreme. Dobro uredjene bolnice, koje vode najsposobniji lekari i koje su opremljene najmodernijim aparatima, kolonije radničkih kućica, vlastita lečilišta na prikladnim krajevima (klimatična i mineralna), izdašno podupirano školstvo — narodno i stručno sve to govori o promišljenoj upravi našega revira ugljena u Ostravskoj.

Daljna grana je železna industrija u Vitkovickym Zeljezarnama, koje su u Evropi najveći zavod.

Proizvodnja počinje s preradjivanjem rude u plavžama (visokim pečama |s}). Surovo se zelezo nadalje oplemenjuje u livaonicama ı u tvornicama ¢elika, istanjuje u ploceyinu (lim), profile, traénice itd., kuje se i stiska u kvalitetne izradnje koje se traze po Citavom svetu. Nadalje se priključuje Vitkovicama tvornica za cevi, u kojoj se izradjuju sve Vrste cevi, ı mehaničke radionice: strojarna, montaža i kotlarna, koje su si sa svojim izradbama zaslužile najboljši glas kod domaćih i tudjih dobavljača. Ta glavna preduzeća trebaju čitavu vrstu pomoćnih preduzeća, to su električne, parne ı plinske centrale, plinarne, vlastita železnica, parna ı električna, tvornice šamote, rudnici, vapnenice itd.

Na jednako visokom stepenu su takodjer znanstveni pomoćni zavodi: kemični labora-

toriji, psychotechnika itd. ı socijalne ustanove kao: bolnice, koje su najbolje u republici, menze i zgrade za konačenje, kolonije za prebivanje, lečilišta u gorama itd.

U brojevima: godišnja produktivna kapaciteta: surovoga Zeleza 750.000 toma, suroyoga Сека 800.000 tona, izvaljkane robe 720.000 tona, cevi 90.000 tona, litinove odlitke 40.000 tona, éeli¢ne odlitke i iskovina 55.000 tona, izradnje mehaničnih preduzeća Too.ooo tona, Samotni radovi 60.000 tona, broj sviju nameštenika 20.000 osoba, opsežnost vlastitih zemljišta 7,ooo.ooo m?, pozidana poyrsina 1,000.000 m2, dužina vlastitih pruga (normalnih i uskotraénih) 180km, produkcija plina 3,000.000 m3, produkcija električnoga toka 180,000.000 K Wh.

Predaleko izvan okvira ovoga članka vodilo bi me da referiram o svim tehničkim i upravim novotarijama kojima se može pohvaliti ostravska industrija.

I inostrani su stručnjaci priznali da je naš revir jedan izmedju najbolje uredjenih na zemaljskoj kugli i da zauzima u nekojem pogledu dapače prvo mesto.

Time sam upozorio na dve važnije grane našega kraja. Sasvim Je naravno da su ugljen i železo prouzročili celu vrstu drugih preduzeća. Za nadaljni razvoj pridonela su mnogo okolna brda i gore sa svojim bogatstvom na drvu i kamenju. Zato Je treba celokupnu sliku ispopuniti time, da spomenemo kemičnu industriju, nadalje industriju strojeva, clektrarna (prva naprava s visokim tokom), cementne, tekstilne industrije, industrije drvom i čitave vrste specijalnih preduzeća.

Iz napomenutoga razvidjamo u grubim obrisima, kakvoga je produkcijskoga ı gospodarskoga značenja Ostravska u našoj državi i kako zasluži u svakom pogledu posebnu pozornost sviju slojeva naroda.

Rotarsko sejanje dobra je prigoda za upoznavanje kraja, u kojem mi, Ostravski rotari, živimo ı radimo. Po programu konferencije ı skupinskih radnih programa biće nam moguće da se porazgovorimo s našim prijateljima rotarima o svim važnijim pitanjima našega kraja. Iz toga proizlazeće rezolucije sadržavaće sakupljene glavne predloge za opštu korist. Potrebno je samo da uzmog-

17