Jugoslovenski Rotar

ne samo da pripremi već da reši sve teške probleme današnjice, a koji se, draga braćo, nikako uspešno ne dadu odozgo oktroisati nikakovim preračunatim i neiskrenim paktovima, nikakovim sporazumima, nikakovim unutrašnjim ni spoljnim političkim i privrednim aranžmanima, jer tu fali ona svest i postupak ove zrađene jedinke, koja je jedina u stanju da ozbiljno i razumno shvati i duboko upozna čitav sklop, srž i stav onih pitanja, koji se imaju da reše, a koji će se kasnije samo ovakovom ideologijom moći i morati uspešno da privedu kraju. Rotarska ideologija dakle izgradnjom ovakvih pojedinaca stvoriti će onaj kvasac iz kojega će se izmesiti i stvoriti i ona čestita i prava Jugoslavija za kojom mi jugoslovenski rotari kao jednokrvna braća triju imena iskreno težimo i ono ljudsko društvo, koje će tada i našoj domovini i čitavom čovječanstvu doneti uslove sigurnog i pravog duševnog i materijalnog mira, te solidne uslove snošljivosti, razumevanja i ljubavi među nama jugoslovenskom braćom i svim narodima svijeta i izgladiti sve one suprotnosti i rešiti sve one sukobe koji se danas na svim poljima ljudske aktivnosti i kod kuće i van nje pojavljuju.

Predavatelj nagrađen je burnim pljeskom, a pastguverner Dr. Viljem Krejči, najsrdačnije mu zahvaljuje na velikom trudu, kojega je uložio pri sastavljanju tog odlično obrađenog predavanja.

Zatim slijedi predavanje Dr. Ivana Slokara (R. C. Ljubljana):

ZADRUGARSTVO I ROTARSTVO

Privredni liberalizam sa devizom potpunog laisser faire et laisser аЏег bez ikakvog umešavanja državne vlasti u razvitak privrednog života a u vezi sa vanrednim tehničkim napretkom na jednoj i gromnom koncentracijom kapitala na drugoj strani u 19 je i 20 veku stvorio položaj, koji je imperativno tražio remedure. Državna vlast nije smela ostati indiferentna, kad je Као posledica stalnog širenja skrajnog kapitalističkog režima nastala reakcija u obliku raznih socijalističkih težnja, koje su kod narašćajućih masa industrijskog proletariata pridobivale sve više na terenu. Konačno je moralo doći i do toga, da su te mase tražile, da, se socijalna ideologija i praktično izvede i to neisprosnom borbom protiv kapitalističkog društvenog poretka. Na jednoj je strani stajao borbeni kapitalizam, koji je imao u svojim rukama sva produkciona sretstva i hteo, da svoj položaj ne samo održi nego i stalno ojača i učvrsti a na drugoj strani proletarizirane pauperizirane mase, koje su smatrale socijalne i socijalističke teze kao svoje evandđelje, koje obećava zoru boljih dana i početak novog društvenog poretka a koje su se množine odlučile da silom sruše kapitalističku eksploataciju radničkih životnih snaga. Državna vlast koja je bila još potpuno u rukama kapitalizma dugo se nije mogla sprijateljiti s novim po njezinom mišljenju opasnim i revolucionarnim pokretom. Ali ipak širenjem demokratskih i parlamentarnih načela i socijalni je pokret postajao uvek jači te je uspeo, da mnogo izdejstvuje k poboljšanju radničkih i namešteničkih redova. Rezultat toga jeste celi kompleks socijalnog

27