Jugoslovenski Rotar

ske i Sjed. država Amerike od god. 1794, poznatog pod imenom ameri¢kog punomoénika Joy-a, do svjetskog rata 1914 godine bilo 207 arbifražnih ugovora, u kojima su u zadnjih 15 godina pred svjetski rat učestvovale 42 države.

No, iako se je na mirovnim konferencijama u Hagu god 1899 i 1907 posvećivalo mnogo fruda i vremena pitanjima! uređenja međuna– rodnog suda, kome bi države bile dužne podvrći se, nije to ipak dovelo do željenih rezulfafa. Države su doduše rado davale pristanak za fakultafivno arbifražno sudovanje, ali nikako nisu htjele da ga priznadu obligatornim, pozivajuéi se na svoj suverenitet i na najbitnije zivotne interese države, koji da bi mogli obligatornim sudovanjem biti ugroženi, a o kojima da može suditi jedino inferesirana država sama. Stvoren je stoga konvencijom od 1907 godine stalni arbitrazni sud u Hagu, u koji svaka drzava moze imenovati po 4 suca, čime je zapravo samo dobiven unapred utvrđeni spisak lica između kojih sebi države mogu birali sudije u sporovima.

Tek paktom Drušiva naroda pošlo se dalje. Predviden je osnutak Stalnog suda medunarodne pravde, tako te u pojedinim sporovima nije potrebno tek birati suce, veé sud postoji sa određenim brojem sudija, uvijek spreman da preuzme riješavanje svakog spora, koji bi mu bio predložen. Ni fu još nema obligatornog sudovanja, države još uvijek suvereno odlučuju o fome hoće li svoje sporove predložiti na riješavanje sudu ili ne, ali je ipak faj sud, i po načinu kako je sastavIjen i po djelokrugu koji mu je propisan statutom odobrenim po skupstini DruStva naroda, pravi stalni sud sa svim atributima jedne visoke medunarodne instancije.

Stalni sud medunarodne pravde u Hagu sastoji se danas od 15 sudaca biranih na 9 godina. Kandidate za suce ovoga suda predlažu Društvu naroda članovi stalnog arbifražnog suda odnosno njihove nacionalne grupe. Iz listine ovako postavljenih kandidata vrši se izbor tako da napose bira vijeće, a napose skupština Drušfva naroda. |zabrani su oni na koje padne i izbor vijeća i izbor skupštine, a ima li glede nekih sudačkih mjesta raznih kandidata, izabranih samo po jednom od gore navedenih faktora, izbor se po određenoj proceduri ponavlja dok ne bude i posljednje mjesto popunjeno. Na jednaki se način bira i zamjena sucima koji bi uslijed smrti, bolesti, ostavke itd. ispali iz suda. Tu freba još spomenuli da sud radi u velebnoj „palati mira”, koju je u Hagu sagradila Karnegijeva fundacija fe da su suci za naše pojmove i više no sjajno plaéeni jer dohoci pretsjednika dosizu do blizu 2,000.000 din. godišnje, a oni sudaca oko 1,200.000 din. Uredovno je vrijeme od 1/211 do 13 i od 16—18 sati. Svi su suci u rangu opunomocenog ministra, a i sadasnji prvi tajnik suda jeste opunomoceni ministar. Za vrijeme sudovanja u javnim raspravama suci i tajnik suda nose crne svilene toge sa {zv. jabof-om od рака.

Nadležnost Haškog suda u glavnom je dvojaka: sud ima rijeSavati o sporovmia između država, a osim foga daje o spornim рнапјта mišljenja na zahtjev vijeća Društva naroda.

Nas ovdje zanima samo nadležnost u sporovima jer je ona faklično suđenje. Kad se govori o nadležnosti suda valja uvijek imati pred očima da su si države i danas još pridržale pravo odluke da li

22