Jugoslovenski Rotar

Gradnja internacionalnog puta London—Beograd—Carigrad—Kalkuta—Keptaun

ing. Franjo Simié (R. K. Vukovar)

Odlučio sam, da braću Rofare upoznam sa ovom temom ne samo s razloga što se ovdje radi o jednoj, za naše prilike, ogromnoj invesliciji od blizu jedne milijarde dinara, već i s razloga, što je izgradnja ovog internacionalnog puta u uskoj vezi sa rotarskom ideologijom, jer su internacionalni pulevi odlično sredstvo za ostvarenje éetvrtog rotarskog cilja — medunarodnog zblizenja. Jedan veliki dio nase zemlje biće vezan prvoklasnim drumom sa zapadom i istokom i faj će drum omoguéiti da se razvije intenzivan internacionalni saobraéaj kroz našu zemlju. Posto je kontakt putnika sa najsirim narodnim slojevima mnogo neposredniji kod putovanja automobilom, nego kod putovanja sa zeIjeznicom, to će i međusobno upoznavanje, a kroz to i zbliženje našeg naroda sa našim susjedima, zauzefi brži fempo i konkretnije oblike nego Sto je to do sada bilo.

Inicijativu za finansiranje ovog pothvata, kao i za izvodenje drugih velikih javnih radova u našoj zemlji dao je jedan rotar, i to naš vrlo uvaženi Pastguverner brat Dr. Milan Stojadinović, koji je početkom 1935 g., kao tadanji ministar finansija, uspio da provede kroz Ministarski savet Uredbu o finansiranju velikih javnih radova u svrhu oživljavanja narodne privrede, suzbijanja nezaposlenosli i unapređenja furizma. Na osnovu ove uredbe dodjeljeno je Ministarstvu građevina, za izradu savremenih kolovoza na drumovima, 578 mil. dinara. Najveći dio ove sume određen je za gradnju infernacionalnog puta madjarska granica —Subotica—Beograd—Nis—bugarska granica i fo suma od 323 mil. dinara.

| tako se i ovdje kao i svuda u javnom živolu osjeća inicijaliva којата та stvaranje velikih djela u interesu zajednice i cjelog čovjeСапзјуа. Internacionalna alijansa za furizam (A. i T.) ufvrdila je, 1930 god., u Carigradu, a potom 1932 god., u Kopenhagenu, da pravac infernacionalnog puta London—Kalkuta ide na evropskom dijelu preko Kalea, Brisela, Kelna, Frankfurta, Beča, Budimpešte, Beograda, Sofije, do Carigrada. Dužina od Londona do Carigrada iznosi 3.117 km. оа ukupne dužine pada najviše na Njemačku, 714 km., a zalim na našu državu, 551 km., što znači, da gotovo */s toga puta prolazi nasom zemljom.

Nastavak frase od Carigrada na istok vodi preko Alepa do Damaska, gdje se dijeli u dva kraka i fo jedan preko Bagdada do Kalkute a drugi preko Jeruzalema preko cijelog afričkog konfinenfta до Керfauna na krajnjem alričkom jugu. Dužina Carigrad—Kalkuta iznosi 7.137 km., a Damask—Keptaun 14.221 km.

Utvrdivanje ove trase nije prošlo bez borbe. Mađari, a naročito Rumuni nastojali su, da se pravac ovog pula ufvrdi od Budimpešte preko Bukurešta i Konstance, odnosno Ruščuka i Jedrena. Na ovaj način bi infernacionalni pu} obišao našu državu. Naši prolivnici dokazivali su, da nema smisla da se frasa provodi preko naše zemlje, kad

21