Jugoslovenski Rotar

Stranci, koji putuju za Francusku — a mlislim na većinu, kojima Татозпје prilike nisu dovoljno poznate — opsednuti su i opéinjeni mislima o velikoj Pariskoj izložbi. Kad tamo stignu, konstatuju naprotiv, da je ta velika moderna izlozba prvenstveno jedna turisti¢ka atrakcija, a da je ceo javni i privatni zivot sav apsorbovan veoma krupnim, veoma ozbiljnim socijalnim, ekonomskim, finansijskim, unutarnjo i spoljno-politiékim problemima, čiji teret svako oseća i o čijoj ozbiljnosti ne moze biti sumnje.

Sletstveno i sasvim prirodno i Zivot francuskog Rotarstva pod uticajem је takve sifuacije. Španija, devalvacija franka, socijalne reforme, fiskalna. opterećenja, ako nisu predmet samog reflerafa na klupskom saslanku, oni su predmet ozbiljnih i zamišljenih razgovora. Pa ipak, koliko sam mogao „da vidim i saznam,, ti. su sastanci još uvek zanimljivi i korisni. Na njima nikad ne nedostaje duhovitost i vedro raspoloženje, koji karakterišu Francuza, a prisusivo lepih gošća blagorodno ukhiče na atmosferu da se zaboravi na proslost, ne misli na budućnost i kao magijom: alhemiéara pretvori u zlato, tezak metal zivota. Povremeno se prireduju i interklupski sastanci, lepo organizovani, korisni za Rotarsivo i njegova stremljenja; korisni za €lanove, €iji se krug poznanstva i prijateljsiva time širi, korisni po drušfvo uopste jer su u duhu braftstva i mira.

Drag. Pavlović (R. K. Beograd) e

SVAJCARSKA — 54 DISTRIKT R. !.

Svajcarska je dala viSe materijala za ovaj referat, pre svega sam književni list Der Schweizer Rotarier ureduje se savrseno na fri jezika a sem toga imao sam na raspoloženju vrlo lepe i iscrpne izveStaje klubova u Cirihu, Bazelu, Bernu i Glarus-u od svega 15 klubova koliko ih u Švajcarskoj ima. Do krajnosti јаспо;; koncizno, pregledno i estetski vodi svoje nedeljne izveštaje Cirih sa svojih 117 članova. Iz njih se vidi poimence svako nedošavše, izvinjujuće ime kao i imena doSavsin gostiju rotara i nerotara, procent frekventnosti, poseta kod stranih klubova itd.; frekvencija je proseéna u Cirihu 72.96°/0 dok je najveca u Bernu 78.65°/o najmanja u Sf. Moricu 53.16°/0. No ako je u St. Moricu najmanja frekvencija, ona je ove godine bila interesanina posetom kao Sto se to iz Januarskog izveStaja ovog kluba vidi a koji glasi: „NJ. Ekselencija Rofar Dr. M. Stojadinović koji je u svoje vreme ucestvovao pri charter-svecanosiima u Sofiji da bi potom rotarske principe preneo i na politi¢ki zivot, doneo je svome narodu kao božićni poklon prijafeljski pakt sa svojim susedom sa kojim je u skoroj prošlosti bio 3 pula u

borbi”.

Najviše se u Švajcarskoj freliraju međunarodna pifanja a naročilo su omim ljene feme „o miru” šfo ovu državu čini naročito primernom rofarskom sigurno

zalo, šlo rivalsfvo između rasa i jezika ne posloji — l'esprif de muluelle.

Vodi se velika akcija za Španiju i iznosi tesko stanje njeno kao i braće Rotara od kojih je po izveštajima kluba u Cirihu poginulo do, sada više od polovine. Prikupljaju se u veliko prilozi za osirofele Špance. \

Dalje su u Švajcarskoj stalno na dnevnom redu socijalna pitanja i to narocito ona, koja se liču zašlife radnika i seljaka a to je i rotarski problem {u ‘smislu devize ,,smaga putem radosti’ vazeée u celom svetu, Tako primera radi sem u bolesti i vojske, radenik ima obezbeden svoj nedeljni dan odmora a Bazel obezbeđuje u godini i 15 dana ferija svakome radeniku. Takvo postupanjd@ sa radenicima dovodi do pozeljnog rezultata kao na primer sluéaj Brata BiSofa u Bazelu, koji je saopstio 25/1 1937 da mu je njegov saradnik Golfiš odbio ponudu

33