Jugoslovenski Rotar

vernera 91. francuskog distrikta prof. Renarda iz Marseilla, koji je u Kolnu rekao: „Kada bi svaki poštivao različitosti kod drugih ı slarao se da ih razumije, a ne da ih ukloni, kada bi naposljetku duh religije prodro u sve oblike mišljenja i djelovanja, duh koji čini da život smatramo kao dar koji se mora prihvatiti i voljeti, kao vrijednost koja stvara nove vrijednosti, kao energiju koja rađa novu energiju, onda bi, uvjeren sam, naa kultura, koja je zasnovana na nepostivanju dostojanstva čovjeka, i u sadašnjem uzburkanom stanju staleza i naroda, uspjela da nade uslove za nadu i vjerovanje.” Svoje inferesanfino i vrlo sadržajno predavanje završava riječima: „Ja ne bih htio završiti, a da vas ne potsjetim i na fo, da ovaj na’ medugradski sastanak odrzajemo na Dunavu, na rijeci, koja svojim dugim tokom prolazi kroz sedam država. Ako se za more kaže, da ono ne rastavlja već spaja, ja držim, da se i za plavi Dunav može reći, da on narode i teritorije, kroz koje protiée, više veže nego dijeli. Sve zemlje u Podunavlju po svojoj geopolitičkoj strukturi i ekonomskim interesima nalaze u Dunavu najveci spojni elemenat i prirodni faktor zbliženja. Tome naravnome pozivu za suradnju svih podunavskih naroda i država opire se zasada, izgleda, samo još zla volja i nerazumijevanje. Otkloniti ove duševne prepreke duznost je nas rotara i ja bih htio da se loga sjetimo danas, kada smo u ovako lijepom broju okupljeni baš na Dunavu. Dunav po svojoj duljini nadmašuje čefiri pula rijeku Labu, koja protice samo kroz dvije države. A ipak i tako kratka Laba ima tri puta veci robni ! putnički promet od mnogo dužeg Dunava, koji prolazi kroz sedam zemalja. Nije li to braćo dokaz, da Podunavlje treba rotarskog duha kao nasušni hljeb. Zato se ja nadam, da će naš dnašnji sastanak i po svom mjestu gdje ga održavamo posluziti kao potstrek da poradimo Sto jace oko ostvarenja пазед сејупод cilja.’...

Brat ing. Dragutin Basler, R. K. Vinkovci, drži predavanje o služenju u zvanju. Ističe da se rolar pri svršavanju poslova svoga zvanja rukovodi visokim eličkim načelima rolarsiva, fe prema fome vrši svoj posao Тако, da unapređuje opće dobro i da zajednica u koјој se posao vrši, lim radom ровјаје ljepše i ugodnije boraviste. Opisuje djelovanje dobrovoljnih i prinudnih strukovnih udruženja i donošenje socijalnih zakona s uglavnom istom svrhom ali isliče, da su io privredni zakoni a privreda je јако орљегпа ! složena, da se zakonskim definicijama ne da obuhvalili. Nasuprot fome rolarsivo ne nastupa kolektivno, već nalaže svakom svom članu, da u svakoj prilici propagira i primjećuje ideale rolarsiva. Etiéka rofarska načela za poslovne ljude prihvaćena su još na kongresu jula 1915. Prema tim načelima rolarstvo ne priznaje ni jedan lični uspjeh opravdanim i etičkim, do kojega se dolazi nedoličnim iskorišćavanjem izvjesnih prednosti, s kojima se drugi ne mogu služiti, a koje se temelje na socijalnom poretku. Rotarstvo smatra opravdanom i eti€kom onu zaradu pri izvršenju zvanja, ako pri tom radu sve interesovane stranke imaju stvarne koristi. Svaki rotar dužan je da u izvršivanju svoga zvanja usklađuje svoje interese sa inferesima cjeline i da se rukovodi starim zlatnim pravilom: „Što želiš da drugi čini febi, čini i ti drugima!”, jer će tako individualnom primjenom fih načela unaprediti opće dobro. Svaki rotar mora da ima u vidu, da je služenje u zvanju osnovica rotarskih ciljeva i da

25