Jugoslovenski Rotar

ита zakljuciti zajam u iznosu od 60 miliona dinara s otplatnim rokom. do 10 godina.

Ekonomska politika daje za silose definiciju da su to gradevine sa pofrebnim uređajem koji služe za čuvanje i uskladigtenje robe ха račun trećih lica. Naš zakon o javnim skladišfima od 3-iX-1930 god. definiše silose kao preduzeća koja se u vidu redovnog zanimanja, bave poslovima smeStanja i Cuvanja tude robe i koja su, posebnim odobrenjem ovlaSéena da na smeStanju robe izdaju skladi§nice (varante). Mora se napomenuli u vezi s ovla3¢enjem finansijskog zakona koji govori pored silosa i o elevatorima da elevatori nisu isto Sto i silosi. Elevatori su smestista snabdevena modernim uredajem za pretovar, smeStanje i manipulisanje robe. U njih smestena roba ne moze sluziti kao podloga kredita kao Sto je slučaj kod silosa. Silosi su dakle u sfvari elevatori sa pravom izdavanja varanala. Kod neupućene javnosti razvijeno je mišljenje da se silos naziva i pul što je pogrešno jer su pulovi kakvih ima u Americi i Kanadi udruženja, zadruge proizvođača za zajedničku prodaju robe.

Reč silos je po mišljenju većine ekonomisfa španskog porekla i upetrebljavala se za oznaku odredene mere za pšenicu i mesta za čuvanje pSenice za setvu.

Mnogi ekonomski pisci dovode u vezu današnje moderne silose sa зтез та рзетсе Која зи još u sfarim vremenima služila za čuvanje pšenice (i drugih živofnih namirnica) koja je pretekla u dobroj rodnoj godini a namenjena je bila da služi kao rezerva za slučaj suše, nerodice i nestasice kako bi se izbegla glad. Smafra se dakle da su ovaka smesfišta pretfeče današnjih silosa. Ekonomski pisci spominju smesklišfa u Egiptu iz godine 1380 pre Hrista, rimska „horrea” i magazine kakve su u srednjem veku podizale opštine, crkve i manasliri (Žiča kod nas). Iz novog doba pominju se smeštišfa u ifalijanskim pomorskim gradovima, „Kriegsmagazin-i” Pruske u XVI veku. U Francuskoj Kolber je 1664 i 1684 god. izdao prve naredbe o anfrpo-ima za carinsku robu. 1848 bilo je u Francuskoj 60 silosa i od fada i u Francuskoj izdaju silosi varante (recepise). U Engleskoj razvoj silosa je u uskoj vezi sa preuzimanjem svelske frgovine i razvojem Engleske kao kolonijalne sile. Kao prvi dek se spominje onaj iz 1660 god. a prvi varanfi su izdavani 1737 а. Sličan razvoj silosa je i u drugim zemljama. U Americi i Kanacii pojava silosa vezuje зе ха 1890 д.

Silose u mnogo slučajeva podižu države i samoupravna fela i јаки! se silosi nazivaju u ekonomskoj nauci javnim silosima za razliku od privatnih koje podižu u većini slučajeva kao fečevinska preduzeća obiéno akcionarska druStva. | silosi akcionarskih društava međutim u pogledu svoga rada a s obzirom na povlastice, duznost preuzimanja robe i pravo izdavanje varanata su javne usianove.

Obrino pravni silosi su u većini država vezani na koncesiju kao što je slučaj i kod nas dok je u nekim državama podlizanje i poslovanje silosa slobodno. Prema zadacima i poslovanju silosi se dele na opšte, koji primaju na čuvanje i smešlanje razne robe, i na specijalne tj. samo za određenu robu kao na pr. kavu. U Americi preovlađuje tip specijalnih silosa. S druge strane dele se silosi s obzirom na mesto (geografski) na sabirne koji se podizu u ‘sredistu proizvodnje robe kojoj

22