Jugoslovenski Rotar

vanja, informafivnu službu i t. d. Prema fome bi aktivni turizam bio eksterni dio a pasivni turizam interni dio takove djelatnosti.

Definicija samoga turizma nije danas jos moguéa na onaj nacin, kako se mogu obiljeziti mnoge druge privredne grane, a fo s razloga, jer turizam predstavija skupnu djelatnost mnogih Cinilaca, od kojih neki rade isključivo samo za turizam a drugi samo donekle suraduju na tome polju. To se odnosi n. pr. na štampu, saobraćaj, mnoge vrsfe trgovine i t. d. Nekoé se je pod turizmom smatralo opcenito samo promet stranaca i Citavi rad oko unapredenja turizma sastojao se u glavnom u propagandnoj djelatnosti putem novina, predavanja, brosura i +. а.

Medutim sve veéi prome? sfranaca nameće i veće zahtjeve na organizaciju uslova za prijem stranaca i na obaveStajnu službu, i frebalo je pronaći novih načina, da rad svih tih Cinioca sto bolje koordinira i da ne dolazi do međusobnih smelnja.

U Francuskoj, Italiji i nekim drugim zemljama, gdje je već prije rata promet stranaca bio jako razvijen, stvarale su se redom ustanove, kojima je bila glavna briga, da dovedu u sklad čitavu fu skupnu djelatnost. Kod nas je promet stranaca doSao u veci opseg tek u poratno doba, pa su prema tome i fe ustanove novijeg datuma. Osnivala su se od pocetka najprije lokalna društva za promet stranaca, ova su se ujedinjavala u pokrajinske saveze, a ovi su zajedno sa raznim državnim nadlestvima stvorili pred nesto preko deset godina društvo „Pulnik” u Beogradu kao cenfralnu ustanovu za unapređenje furizma. U pogledu aktivnoga turizma je ¢itav taj rad u saradnji sa našom Zeljeznicom, parobrodarskim drustvima, mnogim gradskim općinama i 1. d. odlično proveo svoju zadaću u pogledu akltivnoga furizma i mi danas zaista raspolazemo sa savremenom ргорадапдот, рштекит uredima, obaveStajnom sluzbom i svim ostalim, sto je potrebno, da stranca pobudi na boravak u našoj zemlji i da se obavijesti o postojećim prilikama ı mogućnosfima.

Naprotiv pasivni turizam ostao je razmjerno neobraden. Lokalna turisti¢ka društva nisu imala uticaja na rešavanje mnogih pitanja i qlavna poleškoća ležala je u fome, što nije bilo pofrebnog oslona i podloge u našem zakonodavstvu.

Ministarstvo frgovine i industrije je u svom ofseku za turizam posvećivalo međufim već od samog počefka baš ovom pitanju najveću pažnju i u Тапстле se je proučavalo pifanje zakonskog uređenja ovog vrlo važnog pitanja za naš furizam. Tek zakonskim putem moglo se je pristupiti rešavanju fih brojnih problema. Riječ „problem” nije slučajno navedena, već se time imade naglasiti komplikovanost rada na podrucju pasivnog ili receptivnog turizma, jer nije n. pr. dovoljno jednom ugostitelju propisati preuredenje njegovog hotela, ako mu se ne dadu smjernice za finansijsko rešavanje tog pitanja. :

U meduvremenu je Banska uprava savske banovine izdala za svoje područje 1933 Banjski red i to je bio prvi korak, da se je počelo resavati pitanja receptivnog turizma. Osnovana su na području Hrvatskog primorja ı Gorskog kofara u glavnim kupališnim mjestima KupaliSna povjerenstva, koja su imala u Turisti¢kom savezu na Susaku svoju maticu. Normirali su se minimalni uslovi za uredaj i rad ugostiteljskih radnja i počelo se je izravnim nadzorom nad čitavom fom djelafnošću.

31