Jugoslovenski Rotar

gradjanu. da može naći u ovoj životnoj borbi pravi način ı pravi put, kojim će trajno popraviti svoj prosvjetni, gospodarski i socijalni polozaj. Kakovo obrazovanje je potrebno našem selu? Zemljoradnja se je vJekovima razvijala kao empirijska vještina, pa Je tako njezin uspjeh uvjek ovisio samo o sretnom i uspjelom slučaju kojeg marljivog pojedinea. Ta empirijska vještina i njezini uspjesi prenoseni su predayom sa oca na sina, prema čemu je tada i vrijedila narodna poslovica: ..Iko zna bolje, — rodilo mu polje“. Razumljivo je. da se ovakim načinom nije moglo u poljoprivredi polučiti trajne i veće rezultate u korist iste.

Jedva je prošlo nekih 50 godina kako su se počela intenzivno vršiti biološka ispitivanja kulturnog bilja, ispitivati sastav zemljišta, klimatske prilike. razvoj raznih usjeva. pa je već u to kratko yrijeme polučeno. da se naučnim organizovanjem poljoprivredne proizvodnje znatno umnože 1 višestruče prinosi iste.

Napredak tehnike omogućio je upotrebom raznih strojeva racionalnu obradu zemlje. Racionalnom obradom zemljišta smanjuju se na Jednoj strani proizvodni troškovi. a na drugoj strani povećava se kvantitativno ı kvalitativno prirod. što povoljno djeluje na jačanje naše poljoprivrede i tako omogoćuje bolji život širokim narodnim masama.

Naučni rezultati nisu slučajni i prolazni u poljoprivredi, oni navJešćuju. da će se u kratko vrijeme znatno podići produktivnost iste ı tako olakšati teški život širokih slojeva.

Razumljivo je, da će to vrijediti samo onda. kad znansiveni reZultati o ispilivanju sastava zemljišta, klimatskih prilika, selekciji sjemenja, umjetnom djubrenju, racionalnoj upotrebi strojeva za obradu tla i t. d. prodru u široke narodne mase. Prema ovom Je svrha poljoprivrednom prosvjećivanju. da unosi u seljačke mase znanstvene rezultate agronomskih naučnih istraživanja. da provadja pokuse i podučava o praktičnoj upotrebi modernih strojeva za obradu tla.

To je moguée poluéiti organizacijom dobre nastave u osnovnim. poljoprivrednim produžnim i nižim poljoprivrednim školama, predavanjima sreskih ekonoma i putujućih učitelja. održavanjem zimskih tečajeva. tečajeva u vOJSCI, prosvJećivanjem pomoću radia. čitaonica. osnivanjem uzornih dobara. pokusnih stanica, rasadnika i dobre organizovanom štampom.

U poljoprivrednim produžnim i nižim poljoprivrednim školama. koje imaju služiti isključivo za obrazovanje naših uzornih seljačkih gospodara. mora se kod odgoja imati u vidu to. da se svi polaznici moraju po svršenoj školi vratiti poljoprivredi. pa ih zato valja tako i odgajati. Naročito treba izbjegavati, da se tay pomladak u tim školama ne pogospodi i po svrSenoj skoli otidje u grad za pisara ili pandura i tako umjesto dobrog gospodara dobijemo lošeg pisara ili pandura.

Ovdje Je pobrojeno kako se ima širiti poljoprivredno prosvjećivanje a uspjeh tog prosvjećivanja ovisi u glavnom o narodnoj inteligenciji, koja mora plemenitim idealizmom i voljom bez svakih zakulisnih računa poslužiti svom narodu, upućivati ga sve višim i dalekosežnijim ciljevima, kakove danas postavlja opći pro-

557