Jugoslovenski Rotar

u Evropu i Sjevernu Ameriku u zamjenu za gotove industrijske artikle, kao i u plasiranju stranog kapitala u zemlji.

U pogledu širine kolosjeka željeznic4 vlada potpuni kaos. Ne samo da Jedna tako važna željeznica kao Transandska koja veže Atlantski sa Indijskim oceanom, a vodi iz Buenos Airesa u Valparaiso, nema istu širinu kolosjeka u Argentini i Chile, već i poJedine važne željezničke pruge u Argentini samoj nemaju istu 51rinu kolosjeka. Razlog je tome taj što Je prva lokomotiva zapadne željeznice bila engleska lokomotiva, građena za široki kolosjek Indije, koju Je lokomotivu Argentina iz druge ruke kupila, dok su kasnije za sjeverne željezničke linije nabavljali francuske lokomotive sa 1 m širine kolosjeka. Osim u Kolumbiji i Chile, u druSim državama veći dio željezničke mreže nalazi se u privatnim rukama. U Braziji je doduše veći dio željezničke mreže izgradila država, ali zbog velikog deficita 50%" državnih željeznica dano je u zakup privatnim društvima.

Jedina željeznica koja vodi od Oceana do Oceana, prije spomenuta Transandska, razorena je god. 1934 na jednom većem роtezu u Andama radi poplava, ali do danas pruga jos nije uspostavljena. VODENI PUTOVI

U Južnoj Americi ima dosta plovnih rijeka, samo se ne iskorišćuju dovoljno. Tri su glavna vodena puta, i to Amazona, Orinoko i Parana—Paraguay. Amazona je poradi silnog pada vrijednosti gume na svjetskom tržištu izgubila svoju prijašnju važnost. Najvažniji riječni put Južne Amerike je danas Parana—Paraguay. Promet na ovoj rijeci stalno raste, gradovi Rosario i S.ta Fč na Parani naglo napreduju. U Rosariju ima već danas jedno pristaniste gdje moze istodobno 40 brodova Кгсан 1 25 Бгодоуа iskrcavati.

PLOVIDBA

Zapadna obala Južne Amerike nema prirodnih luka, te su u mnogo slučajeva brodovi prisiljeni usidriti se i do 3 km daleko od obale i iskrcavati u maone. Samo Valparaiso, Gruz Grande i Callao imaju dovoljno naprava za ukrcavanje i skrcavanje. Istočna obala naprotiv ima mnogo prirodnih i dobro izgrađenih luka. Najveće luke istočne obale su Rio de Janeiro i Buenos Aires. Ova potonja ima velikih poteškoća radi stalne zamuljenosti ušća Rio de la Plata. Zato se stalno bagruju dva uska kanala do luke u Buenos Airesu. Glavni kanal koji se stalno bagruje, dugačak je 112 milja. Najjaču trgovačku mornaricu imaju ABC države, i to Brazilija 490, Argentina 340 i Chile 145 hiljada brutto tona.

ZRAKOPLOVSTVO

Zbog nestašice cesta i željeznica polaže se avionskom saoDraćaju velika važnost, i vrlo je dobro razvijen. Uz obalu cijelog kontinenta uvedene su avionske linije, kao i u unutrašnjosti zemlje. Najvažnija je kontinentalna linija ona koja vodi iz Buenos Airesa u Valparaizo preko Anda. Prema statistici još iz

234