Jugoslovenski Rotar

~

8504. 1930 sveukupna dužina avionskih linija u Južnoj Americi bila je veća od onih u Sjedinjenim državama Amerike. Istočni dio Južne Amerike ima stalnu avionsku vezu s Europom, promet vrše svaki tjedan avioni francuskog društva Air France i njemačkog društva »Kondor«. Iz Buenos Airesa u Jugoslaviju avionska pošta treba 7—8 dana, a parobrodom brze pruge 20—25 dana. Poradi jake konkurencije nastoje pojedina avionska društva Što više skratiti vrijeme leta iz Južne Amerike u Evropu. Tako n. pr. avioni »Kondora« trebaju iz Buenos Airesa u Njemačku samo 31/2 dana, dok Air France namjeraya liniju Buenos AiresParis letjeti za 60 sati. Avionski je saobraéaj u cijeloj zemlji veoma siguran, zahvaljujući dobro organizovanoj metereološkoj službi. Tako n. pr. samo Pan American Airways društvo ima u Južnoj Americi 50 svojih metereoloških stanica.

TELEGRAF i TELEFON

Brazilija je prva god. 1850 uvela telegraf. God. 1874 uspostavljena je prva telegrafska veza s Europom, i to kablom Pernambuco—Lisabon. Danas ima Južna Amerika nekoliko kabelskih linija s Europom koji su svi u privatnim rukama. Između Južne Amerike i Europe, Sjeveme Amerike i Japana postoji takodjer i telefonska veza. Interesantna je telegrafska i telefonska veza s unutrasnjosti Amazonskog podruéja. Da se izbjegnu gotovo nepremostive poteškoće gradnje telegrafske i telefonske linije kroz amazonske prašume, položen je kabel u koritu rijeke Amazona do grada Manaos u duljini od oko 1.500 km.

PRIVREDA

U Španjolskoj Americi je od početka bio najvažniji artikal zlato i srebro. U portugalskoj Braziliji pronašli su se minerali istom pod konac 17 stoljeća. Na početku kolonizacije glayna privredna graia Brazilije bila je produkcija šećera koji je tada zagospodario svjetskim tržištem. Ali kad se je pod konac 17 stoljeća pronašlo zlata i dijamanata, produkcija šećera je zanemarena. Isprva se je Južna Amerika poljoprivredno slabo razvijala. Ogromni predjeli argentinske Pampe koji danas broje među пајvažnije svjetske Zitnice, sluzili su za pašu ovaca i rogatog blaga. Uruguay је u 18 stoljeću počeo izvoziti sirove kože i slano meso. Istom 60-tih godina 19 stoljeća promijenila se Je potpuno ekonomska slika Južne Amerike. Nakon što su iscrpljeni zlatni rudokopi u BHraziliji, šećer je opet postao glavni izvozni artikal Brazilije, ali sada nije više mogao da dobije vodeći položaj na svjetskom tržištu. U okolici Bahije podignute su velike plantaže duhana. Ovakovo stanje ostalo je do 80-tih godina 19 stoljeća, kada se je počeo razvijati izvoz gume i produkcija kave, otada najvaznijeg eksportnog artikla Brazilije.

Argentina je isprva izvozila samo ovce i rogato blago, dok minerala nije posjedovala. Pod konac 19 stoljeća počela se je u Argentini produkcija žita snažno razvijati, tako n. pr. izvezeno je žita u 1878 god. oko 20.000, 1898 god. 1,365.000, 1908 god. 5,360.000 tona.