Nova Evropa

души. Ми имамо да поправимо и побољшамо здравствене прилике и услове сељачког живота, јавне и приватне; имамо даље, ради компликованости посла, да организујемо и концентришемо заједничке тежње и здравствене, и економске, и социјалне, и просветне, и све то имамо да учинимо да се прилагођује згодно, без насиља, у вези са школом и касарном. И тек након тога свега, након многих година, напора, труда и рада, можемо да смемо да се посветимо послу и улови одабирача, и »поправитеља« расе. · Код свега овога, није могућно одвојити приватну иницијативу од званичног рада државе на народном здрављу, нити једна, без друге може да постоји; и док званична иницијатива може да развија и да остварује потребан просечни минимум, дотле приватна. иницијатива треба да иде према идеалу право до краја.

Др. Лаза Поповић.

Agrarna reforma i zemljoradnički pokret.

(Uvereni smo da će naši čitaoci s velikim interesovanjem pročitati ovaj članak С. Mih. Avramovića, vodje zemljoradničkog pokreta u Srbiji, i dugogodišnjeg predsednika saveza zemljoradničkih zadruga u Srbij, koji je uzeo inicijativu za stapanje u jedan svih saveza zemljoradničkih zadruga u zemlji, U našoj javnosti ie zamereno G. Avramoviću, od strane njegovih političkih protivnika, što se tako kasno »umešao u politiku«, Mi, naprotiv, vidimo u tome jedan dobar znak, i — posle sveda što se u ratu i nakon rata desilo — smatramo srećom za zemlju kad se ljudi koji su, kao G, Avramović, radili dvadesetipet godina jedan velik i koristan narodni posao, odluče da udju u javan živof, uz »prolesijonalne« političare, ili, ako treba, i protiv njih, Svakako bismo sa zadovoljstvom pozdravili, kad bi i ostale vodje naših stranaka, — od kojih su toliki već osedeli u politici —, hteli i mogli izložiti svoja uverenja, i gledišta svoje stranke, ovako prosto i jasno kao što je to učinio G., Avramović u ovome članku.)

||

Agrarna reforma, ili bolje reći ono što se u nas zove tim imcnom, nema uzročne veze sa zemljoradničkim pokretom, Ovaj potonji javljao se kod nas, u Srbiji, nekoliko puta do sada, dok je agrarna feforma skorašnjega datuma, Prvi naši zemljoradnički pokreti bili su poglavito partiskoga karaktera, tek je poslednji (od 1919 godine) uzeo na se pretežno socijalno, ekonomsko, i kulturno ruho, Agrarna reforma, kao što se zna, nikla je iza oslobodjenja, i nije imala veze ni s jednim pokretom zemljoradnika. U drugim zemljama to je išlo drukčije, U Irskoj, naprimer, agrarni pokret je izazvao agrarnu геformu. U Rumuniji su seljačke bune dovele do agrarnoga pokreta i do agdrarne reforme. U Rusiji je velika potreba za zemljom odvela najpre bunama, zatim velikim političkim grupisanjima, koja su tamo redovno prevučena bila socijalističkim bojama, dok nije najzad došlo

244