Nova Evropa

nistička organizacija otpočela i s kolonizacijom sela — godine 1908. Pritom se ona držala dvaju načela: a) zemljišta Jevrejskog Narodnog Fonđa ostaju na vječna vremena u vrhovnom vlasništvu jevrejskoga naroda, — prema tome ih predaje kolonistima samo u nasljedni zakup, a ne u vlasništvo {tako je provedena nacijomnalizacija zemlje, na kojoj kolonista aživa sva prava posjednilka, iako sam nije vlasnik}; i b) na tim zemljištima treba da se stvor: pravi seljački stalež, koji će sam obradjivati cijelo zemljište bez падтбага, Trebalo je iz nacijonalnih i socijalnih razloga stvoriti maloposjednike, premda je ekonomski interes zagovarao veće posjede, da bi se lakše očuvao od čestih ekonomskih kriza u onoj ekonomski još nerazvijenoj zemlji, U ovom je pogledu dolazilo do raznih pokušaja da se dovedu u sklad ekonomske prednosti velikoga posjeda s nacijonalnim i socijalnim potrebama, čemu je mnogo doprineo mentalitet mladih jevrejskih radnika, koji su zazirali od svakog kapitalističkog -poretka, jer su bili odgojeni u jevrejskom socijalističkom duhu medju širokim radničkim masama istočne Evrope. Tako su nastale u Palestini razne forme zadruga: počevši od individualnog obradjivanja tla, s konzumnim i produkcijonim zadrugama, pa sve famo do komunističke forme zadruge rada i posjeda, Definitivna forma nije još ustaljena, ali nema sumnje da će iz ovih pokušaja nići jedan nov i zdrav oblik zadružnog života. »Nigdje na svijetu nema primjera tako herojične i konstruktivno stvaralačke zajednice, kao što je palestinska k v u c a (jevrejski: »zadruga«). Ona je primjer socijalizma kojega njegove pristaše ne nose na ustima, nego u srcu; oni ga ne oživotvoravaju političkom borbom, formalnim zapošjednućem produkoijonih sredstava, i novim načinom rada, koji je propisan odozdo te ga treba silom provesti; nego je to socijalizam koji novo stvara dobrovoljnim ličnim požrtvovnim radom, Nema nijednoda mjesta па svijetu i nijedne vrste rada, gdje bi takovo poduzeće bilo toliko naporno i materijalno toliko neunosno kao što je u palestinskoj kvuci«. (МУ. Ваћт,)

Ono što ovi mladi Jevreji i Jevrejke stvaraju utoliko je гћаčajnije što poslije rata — otkako ih sve više dolazi u zemlju — samo neznatan dio može da bude naseljen. Uzroci su tome, medju inim, s jedne strane osiromašenje jevrejskih masa u srednjoj i istočnoj Evropi, a s druge strane veoma visoka valuta u Palestini — egipatska funta, Ti mladi pijoniri — koji se zovu jevrejskom iječi »>halucim«, što znači u doslovnom prevodu »sprem ni«, gotovi za sve — rade stoga većinom pri javhim radovima: kod gradnje cesta i mostova, i kod drugih najtežih poslova, strpljivo čekajući dok će biti moguće da si stvore svoj dom, Koliko ih pri tom tjelesno i duševno stradava, o tome nema statistike,

III

Time što su Britanci (1917) zaposjeli veliki dio Palestine, ргоSlasivši ujedno svoju želju da tamo stvore novu jevrejsku domaju, nastala je nova epoha cijonizma, nova era palestitiske kolonizacije. U britanskoj vojsci koja je unišla u Palestinu nalazio se — na naj-

360