Nova Evropa

tanja o odnosu društva prema državi. Današnja teška kriza Nemačke Države otvara istorijsku perspektivu, i o

Problem nemačkog društva je, dakle, danas, otvoren, Celo nemačko društvo je, danas, u akutnom i neobično delikatnom dina mičkom stanju; ono je, ako je ovde dopuštena socijalno-kulturna terminologija, u romantičnoj fazi, Čitavo nemačko društvo je, teškim ratnim i poratnim ekonomskim poremećajima, pomaknuto iz svoga ranijeg statičnog slanja, izvučeno je iz svoje minule, blagoslovene, bogate klasične perijode, iz epohe svoga moćnog visokog kapitalizma, Time je bila ugrožena egzistencija celog društva, i razvila se jedna očajna borba za opstanak, i to i borba celog društva i medjusobna borba pojedinih klasa, Ta nagla i opasna borba vodjena je na ivici ambiza; u njoj, zato, nisu birana sredstva, raspuštene su sve strasti, i uspeh u borbi dao je skoro socijalno-moralnu sankciju, Iz te borbe izlaze kao pobednici dve klase, industrijalci i agrarci, naročito industrijalci, jer industrijska proizvodnja je najvažnija, otsudna po egzistenciju celog nemačkog društva. Te dve klase, naročito industrijalci, spasavaju sada društvo, oživljuju paralisanu proizvodnju, daju nov, snažan zamah ukočenome ekonomskom i socijalnom razvitku,

Ali taj zahuktani tok nailazi na prepreke, na ograde koje je država isturila ispred sebe i na kojima je utvrdjen i vije se njen steg demokratije, Ne mislimo, ovde, na političke principe demokratije, Oni nisu direktne prepreke, jer oni nemaju, uopće, prvorazrednu važnost, Te prepreke su ekonomski principi demokratije, a od ostva-– renih najvažnija je osamčasovni dnevni rad, Zato one dve klase vrše, bez prekida, ršume na te prepreke, u prvom redu na osamčasovni rad, I ovde, sasvim logično, industrijalci su na čelu, Te juriše oni vrše na svima tačkama: klase u praksi, a stranke u parlamentu, i mogu da već zabeleže i uspehe, Ta borba klasa i stranaka im, ta navala celog zahuktanog ekonomskog toka, potpomagana je i spoljnim uticajima i silama, Protivnici države tvrde, da država, da ceo narod, ne može svoje spoljne obveze da ispuni, bar koliko je uopće moбибе, зуе dotle dok se narodni kapital ne uveća pojačanom proizvodnjom, a prvi je uslov zato produžen rad, Baš ovih dana, iz krugova Reparacijone Komisije, koja sada konferira u Berlinu, izbijaju dlasovi da je, i po njihovu mišljenju, uklanjanje osamčasovnog rada prvi uslov za otklanjanje celokupne krize,

Krajnji smisao cele te borbe je refleks osnovnog socijalno-političkog problema, Ekonomska tendencija društva u dinamičnom, pokretnom stanju, ne može i neće da trpi socijalno-političke formule, postavljene kao prepreke u pravcu njena kretanja, a izradjene i utvrdjene pre početka njena kretanja, Zato nosijoci te tendencije —i opet, dakako, u prvom redu industrijalci — teže za političkom vlašću, da bi oborili one prepreke, i da bi onoj tendenciji dali punu mogućnost kretanja i razvijanja unapred, Ono što se dešava na velikim istorijskim raskrsnicama, kada nove ekonomske snage · probijaju i ruše stare socijalno političke organe, kada im nove klase Капан и fok, prave nove socijalno-političke formule, to se sada u Nemačkoj po-

342