Nova Evropa

navlja kao kopija, kao refleks, jer ovde su sada u akciji samo za novljena ekonomska tendencija i osvežena industrijska klasa,

- Da li će se država održati u svom ušančenom utvrdjenju? Teško, Ona je ostala bez sredstava, bez kapitala, koji je municija ža socijalno-političku borbu. Zbog toga je napuštaju njeni saveznici, i prelaze protivniku napadaču, koji ima više sredstava, i koji obećava nagradu za slučaj pobede, Zbog toga je napadaju i spoljni protivnici, i to s ledja, i kroz kapije probijene 1918 dolaze joj čak u grad, kao baš i ovih dana, i teško joj prete, Prete da će zasesti u gradu, i, štaviše, već prave tajne ugovore i sporazume s njenim protivnicima, Borba na dva suproina fronta nemoguća je, Država je već umorena, malaksala, Kancelar Virt, odani poklonik ideji demokratije, koji je sad odstupio, još pre godinu dana bio je svež, pun samopouzdanja. U to vreme je na kongresu svoje stranke održao svoj čuveni govor, koji je bio i himna i mefafizička filozofija demokratije, Sa novom vladom, kriza je postala akutnijom,

Padne li država u toj borbi, biće i sama kriva za svoj poraz. istina je, doduše, da je ona, u neku ruku, anticipirala ovom poratnom ekonomsko-socijalnom razvitku, i time se isturila protiv te hučne struje, te navukla sama ovu opasnu i tešku buru, Ali ona nije, posle toga, ništa učinila za ojačanje svoje pozicije, nije digla nijedno novo utvrdjenje na svom položaju,

Peti odeljak drugog dela Ustava, koji je stvorio ovu državu, po redu je poslednji, ali je najvažniji, On je posvećen privrednom životu, U tom odeljku najvažniji su, za ideju demokratije, članovi 156, i 165. Prvi paragrafiše ideju socijalizacije, a drugi govori o demokratizovanju privrednog života, (Osamčasovni dnevni rad zaveden je još pre donošenja Ustava, zakonom od 1, januara 1919.) Član 165, ostvaren je i u praksi: na njemu počivaju veća po pojedinim preduzećima, okružna veća, i Privremeni Državni Privredni Savet. Praktični cilj tih veća trebalo je da bude, učestvovanje radnika u upravljanju privrednom proizvodnjom i celokupnim privrednim životom, Taj cilj, nije, medjutim, postignut, i to iz prostog razloga: radnici nisu postali i sasopstvenicima proizvodnog kapitala, To je trebalo da se postigne, postupno s pomoću. 156, člana; ali on je ostao samo paragral, mrtvo slovo na papiru, Niko nije hteo ili smeo da prvi podje u taj vrtlog, Čak i ogromna većina radnika, i to i u prevratu, u jeku svoje neograničene moći, u atmosferi uzvitlanih strasti, u doba svog pobedničkog zanosa, čak ni onda apsolutna većina radnika nije smela da se uhvati u koštac s kapitalistima, Oni su se, posle prvih pobeda, povukli u defanzivu, i već time su dokazali da im nedostaje snaga i smelost, ili da još trenutak nije pogodan, ili, čak, da im je poljuljana vera u neograničenu ispravnost osnovnog programskog principa, Jedno je, medjutim, time već dokazano: u tom pitanju, otsudnom po ceo društveni život, i ekonomski i kulturni, nema kompromisa, tu je opasno bilo početi pa stati, tu se polovnost i neodlučnost sveti, Socijalisti nisu produžili svoju ofanzivu protiv utvrdjenja kapitalizma, nego su se zaustavili na svom ušančenom

343