Nova Evropa

Раћојо ја тјадозн ! паба зтедпја 5Која,

{Pisac ovog članka držao je predavanja iz psihologije mladosti, u avđustu ove godine, na prvom kursu za раћојовуи 1 редабов и, koji su u Beogradu priredili saradnici »Priloga za psihološiju deteta« s pomoću Judoslovenskog Učiteljskog Udruženja i Ministarstva Prosvete, Ovo je izvod iz tih predavanja.)

_ Poslednjih godina, na strani, naročito u Nemačkoj, učenjaci brižljivo proučavaju psihologiju omladine, da bi našli što bolje metode za podizanje movih generacija. Edvard Šprander, koji je dao jednu od najboljih psihologija mladosti, objavio je, još 1919, delo »Kultura i vaspitanje), u kome je rekao, da srednjoškolski nastavnici misu dosad radili na psihologiji mladosti, te da zbog tođa nema nijednog dela o dobu sazrevanja na nemačkom jeziku, To je konstatovao i drugi jedan nemački psiholog, Oto Tumlirc, stavljajući ma hartiju svoj >»sUvod u nauku o mladosti«; i on je, kako izjavljuje u predgovoru prvoj svesci svog značajnog dela »G odine sazrevanja«”), imao već onda nameru da vlastita ispitivanja upravi baš na tu oblast,

I kod nas se u poslednje vreme oseća sve jača potreba za intenzivnim radom na psihologiji mladosti i dubljim vezama izmedju nauke o vaspitanju i naše nacijonalne jugoslovenske kulture, Duhovi koji se iskreno brinu o vaspitanju omladine osećaju, da neuspesi u toj oblasti aktivnosti potiču otuda što se psihologija omladine ili pogrešno zna ili uopšte ne zna, Do uspeha u vaspitnoj akciji može se doći tek onda kada se budu ostvarile izvesne prosvetne reforme kojima će se dati više mesta filozofiji i psihologiji u srednjim školama, U našim dimnazijama se psihologija, kao deo filozofske propedevtike, smatra i obradjuje dotovo kao sporedan predmet, sa dva časa nedeljno; a teorija vaspitanja, koja ima za osnovu i psihologiju mladosti, i koja nesumnjivo utiče na razviće učenika, ne predaje se uopšte, A u učiteljskim školama, бде зе psihologija uči više (po tri časa nedeljno, u drugom razredu), mahom dospodari ukalupljenost. Predaje se opšta analitička psihologija; iz psihologije deteta se govori malo ili nimalo; psihologija mladosti se jedva i pominje, ili se, u najboljem slučaju, daje samo opšta karakteristika mladosti, Nema, zbog toga, u našoj srednjoj školi one vaspitne dinamike Која је izraz OSećanja vrednosti života i uzavrele težnje da se obrazuju sve jači naraštaji, Nije teško uveriti se, da držanje mnogih паstavnika prema učenicima izražava potpuno nerazumevanje

*}) „Kultur und Erziehung«, 1925, članak »Von der ewiden Renaissance«, **) »Die Reifejahre«, I, 1924, Predgovor, str, II,

170