Nova Evropa

psihe naše omladine, A. može li se i zamisliti razvijanje mlade ličnosti bez duhovnog razumevanja? Једап od opštih zahteva koji se postavljaju našem vremenu jeste, po Šprangšeru, zahtev razvijanja snage razumevanja individualne duše i njema celokupnog položaja, i to celog. čoveka a ne odlomaka njefovih duševnih elemenata; nužno je razumevanje unutrašnje duhovne forme i veza koje spajaju jedinku sa okolnim duhovnim svetom. U pravom duhovnom razumevanju, koje se upravlja na individualni totalitet, leži snaga podizanja ličnosti,

Izučavanje psihologije vaspitača postaje sve veća potreba novog doba: oseća se kriza kod vaspitača, Čak ni svi nastavnici koji su po struci »pedagozi« ne poznaju dovoljno sebe, a još manje omladinu koju treba da podižu, Oni nisu individualnosti, ne proživljuju duboko psihološka znanja i etičke vrednosti, nisu sposobni za uživljavanje u duševni život svojih mučemika., Otuda su tako česti nerazumevanje i podvojenost izmedju njih i njihovih djaka, Žale se jedni na druge, Gde je krivica? Besumnje u tome što nastavnici ne mogu da shvate omladinu, jer nisu upoznati sa njenom psihologijom, jer nisu stavljeni u takve okolnosti da se zaimteresuju za nju. Koliko ih ima koji se udubljuju u sećanje vlastite mladosti? Koliko ih ima koji imaju vremena za to? A oživljavanje sopstvene psihičke prošlosti je neophodno za uspešnost vaspitnih mera u odnosu na mlada bića, Da bi učitelji mogli razumeti svoje učenike, moraju najpre naći sebe, moraju etički izgradjivati svoju ličnost, Aktivnost naših srednjoškolskih nastavnika je, medjutim, najvećim delom mehanička, Teška žalost ščepa onog koji teži za ostvarenjem viših vrednosti kada vidi kako izvesni mladi nastavnici, prinudjeni da se bore za materijalne dobiti, 6ćube vaspitni polet sa kojim su otpočeli svoj poziv i tonu u mehaniku svakodnevnog školskog života, Oni misu nadahnuti potrebom za psihološkim proučavanjem omladine koju vaspitavaju, Podsticati one koji se odaju nastavničkom pozivu, da se uvlače u sebe, da razmišljaju o sebi, o svome pozivu, o socijalno-etičkoj funkciji srednje škole, koju oni u stvari čine, — o etičkim ciljevima čovečanstva, to je jedan od glavnih zadataka našeg nacijonalnog obrazovanja, Kada se duh nastavnika pokreće ma rasudjivanje о vlastitim doživljajima i postupcima i o psihičkom životu, i o držanju njegovih učenika, onda se time snaži nesamo njegovo osećanje odgovornosti, već potpomaže i pravilno odabiranje djaka i upućivanje na pozive za koje su sposobni, Na taj način se ugušuje i onaj psihički nemir koji kod toliko nastavnika, kao rezultat jačanja materijalističke tendencije, dovodi do nenforalnih kompromisa njihova držanja sa savešću, Tako је lakše suzbiti i nesavesnost, koja se, mestimično, izražava i u prosvetnoj struci u priviledisanju izvesnih učenika na štetu

171