Nova Evropa

liko. navrata pokušavali da stvar 1z temelja ispitaju, pa su, kako rekosmo, pokretali čitave monstr-procese pred vojnim 1 бгаdjanskim sudovima, s ogromnim aparatom i velikim odjekom u svetskoj štampi, Posle onog velikoš procesa u Gjenovi (1918/0) koji smo napred spomenuli, pokrenuta je ponovo cela stvar na procesu u Trijentu, godine 1921 {juna), kada je glavni obijač kase u Cirihu, mehaničar Natale Papini iz Livorna, podigao tužbu protivu države i zatražio da mu se isplati obećana nagrada, Ovaj proces potakao je Pravno Odeljenje kantona Cirih da od falijanske Vlade traži vraćanje svih ukradenih privainih stvari kantonu Cirih kao pravomoćnome vlasniku, Kad je izgledalo da će se ovaj proces izroditi u pravi skandal, ne u prilog ugleda talijanske državne uprave, on je prekinut, — da godine 1925 (marta) vaskrsne ponova u vidu ispitivanja: ko je kriv za gubitak »Leonarda da Vinčija«?... 1 оуај рш nije parnica okomčana, ali su izašli na videlo movi podaci o provali u Cirihu, tako da je slika postala još potpunija,

=

U svome opisu provale u Marinski Biro u Cirihu — koji sadrži svakako vrlo zanimljiv izveštaj, sa mnogim dragocenim i karakterističnim pojedinostima o dogadjaju, ali koji pri svem tom ireba čitati s izvesnom rezervom (kao »Wabhrheit und Dichtung«, a ne kao čistu istinu) — Franc Šnajder, prvi doflavnik Rudolfa Majera, kaže, da »gospoda provalnici« nisu udostojili pažnje veliki orman na zidu u njegovoj sobi za rad, pa ga nisu bolje pregledali, — »tako im je nešto izmaklo što bi i njima, a u daljem toku i talijanskoj državi, priredilo bilo veliko zadovoljstvo«, On tu misli na spise u vezi sa potapanjem »Leonarda da Vinči«, oko kojega se posle digla tolika vika i pripovetka, koja se ni do današnjeg dana nije stišala, i koja će se Još češće javljati, kao pratnja neke utvari ili aveti, otprilike kao i kod nas priča u vezi sa Solunskim Procesom .,.

U stvari, potapanje sjajnofša ratnoč broda, sa tolikim ofi cirfima i ljudstvom, u zalivu od Taranta, izazvalo je prvu misao o provaljivanju u Marinski Biro kapetana Majera, I to u glavi Livija Bini-ja, Talijanska Vlada, naime, objavila je da će dati nagradu od 100,000 Шта опоте ko otkrije ili prokaže vinovnika propasti »Leonarda«, Tada se Bini dade na posao, pa opazivši jednoga dana — kako sam kaže — na jednom krajičku jednog pisma na Šnajderovu stolu reč »Leonardo«, njemu sinu тог Slavu misao, da treba da se dočepa te hartije, i svih ostalih spisa u tome Birou, čiju je vrstu delovanja uščlavnom poznavao. On svoju misao saopšti baronu Alojziju i drugim nadležnim faktorima u Italiji, te ona ubrzo bude usvojena i od Obaveštajnog Odeljenja Generalnoga Štaba talianske Mornarice (»UHfi-

119