Nova Evropa

утицају на сељака: први је учинио само толико да га је ослободио робовања, док му је други заогрнуо плећа плаштом власти и моћи.

II

Novi položaj seljaštva došao je do izraza u pojavi velikih i uticajnih seljačkih stranaka, Njihov karakter i program zavisi od socijalne strukture svake pojedine zemlje; ali ima jedna zajednička crta karakteristična za sve te seljačke grupe: podozriVost prema gradovima i neprijateljstvo prema industrijskim radnicima. Što su radnici bolje organizovani i radikalnije raspoloženi, utoliko je jača sklonost kod seljaštva da se pridruži konžervativcima. Ova karakteristična crta vuče svoj koren iz marksističkog socijalizma, makoliko da to čudno zvuči, jer je ovaj imao uticaja na držanje seljaštva još mnogo pre nego što ih je rat naučio da se organizuju u vlastite stranke,

I pre Marksa su se mnogi socijalni reformatori i filozofi živo interesovali pitanjem zemlje i zemljišno8 poseda, Od fizijokrata pa do Henri Džordža bila je zemlja kao takova najvažnijim predmetom revnosnih reformator4, Ono u čemu se Marks razlikovao od svojih »utopističkih« predšasnik4 bilo je da je on, kao i ekonomisti, gledao na agrarni problem više sa stanovišta produkcije nedo sa stanovišta raspodele i konzuma. Za njega je, baš kao i za liberalne ekonomiste, prvi uvet za blagostanje bilo: što obilnija proizvodnja, Ovaj uvet je uskoro ispunila Industrijska Revolucija. Marks je držao da isto važi za poljoprivredu što i za industriju; on to i kaže u svom Komunističkom Manifestu. Pa kada je osnovao »Internacijonalu« {1864), on je još dodao mišljenje, da bi se rešenje agrarno8 problema u mnogome Uprostilo kad bi se cela zemlja mogla koncentrisati u što manje ruku. Treba ipak priznati, da je Marks to pisao pre nego što je evropska šenična žetva počela da oseća pritisak prekomorske utakmice, a i pre nego što je ozbiljno započeto naučno proučavanje абгагпоб problema, Njegova prispodoba poljoprivrede s industrijom izgledala je, u ono doba, vrlo dobro smišljena, i niko se nije usudjivao oporeći je,“)

Prvobitni program zapadnjačkih socijalističkih stranaka, kao i Socijalističke Internacijonale, držao se ove marksove doktrine, Svakom prilikom je odlučno ponavljan zahtev nacijonalizovanja

“) Gradja koju je Marks u ovom pogledu upotrebio bila je otprilike iz Sedamdesetih Godin4, a počivala je poglavito na onome što je video za svoga boravka u Engleskoj, Svoju poljoprivrednu teoriju izneo je u prvoj Ssvesci »Kapitala«, i u njoj je reč isključivo o kapitalističkom gazdovanju., Podrobniju gradju, u trećoj svesci, prikupio je Sedamdesetih Godin4, Nameravao je da je revidira, jer je medjutim naučio ruski i proučio prilike u Rusiji iz izvora. prve ruke, ali nije poživeo da bi mogao ovaj posao svršiti,

107