Nova Evropa

· ехојџејопе Гале u stvaranju Dostojevskog i bilježe uticaji i reminiscencije svjetske kmjiževnosti u njegovim djelima. Dva lijeра ртЏоба ruskih pisaca na našem jeziku objavio je ovom prigodom i »Ruski Arhiv« {u svojoj decembarskoj svesci za 1930): A, Remizova »Ognjena Rusija«, uspomeni Dostojevskog (preveo M. S, M.), i M. Slonjima »Život F, M. Dostojevskog« (preveli E. Zaharov i Tr, Jov.). »Životi Ra d« {od aprila 1931) dao je dva priloga: S, Matića, »Dostojevski kod nas«, i Aleksandra Ilća, »Mitarstva Dostojevskosš i Jugoslavija«. Napokon. »Narodna Odbrana« posvećuje svoj cijeli ovogodišnji 7. broj »u spomen i slavu Dostojevskoga«, sa puno priđodnih člančića o značenju njegovu i njegovih djela, napose za Slovenstvo; nakom uredničkog uvodnika o »proroku Slovenstva«, piše Nikola Krstić »O ljubavi prema bližnjem« u vezi s ideologijom Dostojevskog; zatim idu redom, Dr, Ć. o »F, M. Dostojevskom«, pa odlomak iz Špenglerova djela »Untergang des Abendlandes« koji je u vezi s Dostojevskim, pa članci Siniše Kordića (»O Dostojevskom«), Dra. Miloša Radojčića {»Dostojevskov proročanski lik«), Justia St. Popovića ({>Filozofija i religija F. M. Dostojevskog«, odlomci iz uvoda knjige koja je izašla 1923), Dimitrija Gjurovića {»Dostojevski i Nova Rusija«), Bogumila Vošnjaka {>Dostojevski i Slovenofilstvo«), Momčila Nastasijevića (»Nekolike beleške o Dostojevskom«), Vladimira Vujića (»Nad našom književnošću: Dostojevski i Evropa u jednoj evropskoj knjizi«, — radi se o studiji Stefan-a Zweig-a »Dostojevski«, preveo s njemačkog Miodrag Petrović, Beograd 1931; o ovoj knjizi donosi bilješku i »Srpski Književni Glasnik« od 1, aprila),

I Slovenci su se u svojoj perijodičkoj književnosti sjetili ovom prilikom Dostojevskoga nizom književnih ргоба, од kojih valja napose spomenuti studiju ruskog književnika E v gemija Spektorskog, »Dostojevski in realizem« {u »Ljubljanskom Zvonu« za februar 1931, str. 98—108), i članke nekih istaknutijih slovenačkih književnika, medju kojima poznatog prevodioca Dostojevskog, Vladimira Levstika (>Moja srečanja 2 Dostojevskim, namestu razđovora«, »Neznamo pismo Dostojev_ зКеба«, 1 drago, — u »Življenje in Svet«, knjiga IX, štev, 6, od 8. februara), i B. Borka (>»Dostojevskij«, ua »Jutru« od 7. febraara 1931), U »Rast v duhovnost in božje otroštvo« (Ljubljana, 1931, štev, 5—6, str, 70/71) ima bilješka B{ojca) E{tbina) o »Pedesetletnici smrti F, M, D.«; a i »Slovenec« donosi jednu »Beležku ob 50 letnici« (u broju od 10, februara 1931),

Sarajevo se je, pored predstave »Idijota«, odužilo sJjemi Dostojevskoga ovom prilikom s prilozima u tri uzastupna broja svoga »Pregčleda« (knjiga VI, sv, 86, 87, 88), od kojih treći ima tek da dodje {sa člancima Nikole Medakovića, »Dostojevski ı naša narodna poezija«, Prana Poljanca, »Večna savremenost Dostojevskoga«, i Vladimira Andrića, »Masarik i Dostojevski«},

327