Nova Evropa

dakle bilo mogućno kamašjnu stopu za zemljoradničke dugove sniziti, recimo ma prosječno 8%, onda bi to pitanje bilo riješemo, Jer du od šest milijarda, kod prosječnog kamatnjaka od 8%, nije teret koji naš seljak ne bi mogao da podnese, čak ni u današnjim prilikama, Prema tome, pri rješavanju pitanja zemljoradničkih dugova trebalo je, i treba, ići prije svega zatim da se seljaku osigura niži kamatnjak, koji bi on, uz racijonalnije gospodarenje i štednju, mošao da podnese. Prisimno znatno sniženje kamatne stope teško bi se dalo provesti, jer se mora voditi računa nesamo o vjerovnicima zemljoradnika nego i o vjerovnicima njegovih vjerovnik4, u prvom redu kod novčanih zavoda. Banke nisu dale seljaku vlastite pare nego pare svojih ulagača, a znatnom dijelu svojih ulagača one plaćaju kamate od 6—8 pa i više %, Da bi se novčani zavodi mogli zadovoljiti manjim kamatnjakom, trebalo bi u prvom redu pristupiti sniženju kamaštnjaka za uloške, pa tek onda redukciji debetnog kamatnjaka, A dok Narodna Banka za eskont mjenica zaračunava 7,5%, a za lombard čak i 9%, i dok Državna Hipotekarna Banka i Poštanska Štedionica zaračunavaju za »vista«-uloške 6%, jasno je da novčani zavodi ne mogu ići s uložnim kamatnjakom na 3—4%, koji bi jedini omogućio da za svoja potraživanja zaračunavaju samo 8%. Prije nekoliko mjeseca iznio je pisac ovih redaka predlog o konverziji zemljoradničkih dugova, na taj način što bi te dugove preuzele od njihovih vjerovnika banovinske štedionice, budući da su prilike u pojedinim krajevima sasvim različite, naročito u pogledu visine kamatne stope. Ti bi se dugovi, prema iom mredlogu, imali u prvom redu preuzeti od novčanih za“ода, Бидисл da su ovi danas u teškim prilikama uslijed nepovjerenja ulagača, Dabogme da bi banovinske štedionice, u nekim banovinama, trebalo tek osnovati; a i one koje postoje ne raspolažu sa gotovinom ili kreditima da bi mogle isplatiti novčame zavode, Zato smo predlagali, da se likvidacija dugovanja seljaka prema bankama riješi na taj način da dugovi seljaka predju na banovinske štedionice, a da ove isplate novčane zavode svojim obveznicama-rasteretnicama, Da bi novčani zavodi te obveznice mogli po potrebi realizirati, odnosno iskoristiti, za dobijanje likvidnih sredstava, moralo bi se odrediti da se te obveznice-rasteretnice mogu neograničeno lJombardirati kod Narodne Banke, Ovakovim rješenjem seljaci ne bi više bili dužni privatnim bankama nego javno-pravnim novčanim jnstitucijama; kamatnjak bi iznosio oko 8%, a i rokovi otplate bili bi tako odredjeni da ih seljak može održavati. Novčani zavodi mogli bi svoja zamrzla potraživanja kod seljaka dijelom da unmovče, ı tako bi postali sposobni bilo za nove kredite bilo da udovolje zahtjevima svojih ulagača, Time bi se ujedno znatno doprinijelo i rješavanju opće novčane krize,

521