Nova Evropa

avgdusta t, 9.) —, prof. Murko javlja, da je nedavno [опобтаfisao novu verziju »Hasanaginice«, iz usta 84-godišnje starice, u Šipanskoj Luci kod Dubrovnika.

>

Kao što smo već napomenuli u našem izveštaju o Proslavi u Jugoslaviji (u »Novoj Evropi« XXV, 349, pod crtom), izostao je slučajno iz prevoda G. Dra, Šamšalovića u našem Geteovu Broju jedan Geteov neobjavljen fragmenat iz godine 1827 {na što nas Je upozorio G. Dr. Pero Slijepčević), koji smo obećali doneti prvom prilikom. Radi se o jednom prikazu Talvjimih prevoda »Volkslieder der Serben, metrisch ibersetzt und historisch eingeleitet von Talvi, 2 Theile«, koji se sastoji, u većem delu, iz prepisa početka prikaza Talvjine knjige od Jakova Grima u »Gottingische gelehrten Anzeigen« od 2. decembra 1826, na koji sam Gete želi da nadoveže svoje mišljenje o predmetu, i naročito da da nekoliko opštih napomen4 o prevodjenju iz stranih jezik4, ali ga prekida; a kasnije jednom prilikom {u članku »Serbische Gedichte«) kaže, da je svoj prikaz napustio jer Je medjutim naišao na prikaz Jakova Grima, »jednoša od najdubljih poznavalaca jezik4, koji podjednako ume da oceni opšti organ kojim se sporazumevamo kao i ono što se tim ordanom saznaje« {vidi »N. E.« XXV, 140). Uz ovaj odlomak ide i jedan zanimljiv Geteov koncept (koji su Biderman VW. von Biedermann — i Vitkovski pogrešno smatrali konceptom za članak »Serbische Gedichte«), u kojem se nastavlja s onim što je Gete nameravao reći o prevodjenju, u onom članku. 1 odlomak i koncept priredio je Ekerman za štampu, te su izašli sa Geteovim spisima iz zaostavštine {46. sveska »Dela«, водте 1833, str. 324—329). Sada su pristupačni u vajmarskom izdanju Geteovih Dela sveska 42/II, kritički deo: »Paralipomena« (str. 247—254), skupa sa svim varijantama i opisom rukopisa.

Odustali smo od donošenja u »Novoj Evropi« ovog za života Geteova neobjavljena članka i njegova koncepta, zato što su fragmentarni; ali smo mišljenja, da bi trebalo i ovaj drašoceni materijal, zajedno sa svim člancima Geteovim o našoj narodnoj poeziji, posebno izdati u knjižici, uz komentar, i uz kritičan deo koji bi sadržavao sve šlo je sad o tim člancima — tako lepo i pregledno — objavljeno u kritičnim izdanjima Geteovih Dela, a poimence u Vajmarskom Izdanju. Opet jedan zahvalan zadatak za našu jugoslovensku germanistiku!

*

Da i kraj sveš pisanja još nije dovoljno poznata širim krugovima jugoslovenske pismene publike istorija Geteove »Назапав тсе« (»К]аббезапб 11. 4.«) 1 пјебоуо bavljenje našom narodnom poezijom, pokazala je ponovo i Proslava Stogodišnjice,

544