Nova Evropa

kuće i stanovi propadaju, i dok štednju zamjenjuje odricanje najpotrebmijih stvari, koje nedje podalje leže i kvare se bez upotrebe ili se predaju ognju ı moru, — onda se tu izmiče razlog za riječ o privrednoj krizi,

Kriza ne postoji kao svjetska pojava, a Jedva i kao pojava jedmoga kraja, Čovječanstvo kao cjelina privrijedđilo je dovoljno da uzdrži i povisi Životni nivo, ono kao cjelina raspolaže i mislenim ı tehničkim sredstvima, danas više negoikađa prije, i sirovinama, da privredjuje, Kriza nije u samoj privredi u osnovnom smislu, oma Je U privrednoj politici u politici uopće, I tu ćemo potsjetiti na umjetnika i mislioca Velsa (H. а. Мез) 1 па пјебоу зид, Код — uopćen i zahvatan — mipošto ne sadržava u sebi tvrdnje francuskog političara: »Krizi današnjeg vremena uzrokom je nesrazmjer izmedju tehnike i politike: dok je tehnika krenula za čitav vijek maprijed, politika se kreće u metodama napoleonskih vremena, ..«

Porijeklom iz novovjekog narodno romantizma i srednjevječne dogme o državnom suverenitetu, politika, iživljujući se medju državnim gramicama u zatvorenim kulturnim i privrednim krugovima, nije svojom nesavremenošću nikada toliko kao danas poricala svoje vrijeme, U unutarnjosti: razvoj novovjekog feudalizma meograničenim nagomilavanjem kapitala ipo igri konjunkture u rukama pojedinaca, pod zaštitom cjeline, i pod njihovim materijalnim podvlašćivanjem jakih narodnih slojeva, dakle te iste cjeline; izvana: zatvaranje granic4, otežavamje izmjene proizvod& sistemom ргојексје, саппата, обгатсеnjem uvoza, deviznim propisima, U doba primitivne privrede, gospodarska samoživost nije bila podnošljiva samo za veće državne oblasti, ona Je mogla postojati i u župi i u хадгил, бдје je mala zajednica sama namirivala sve svoje potrebe; danas se ona jedva može zamisliti kao puno iživljavanje 1 u granicama jednog kontinenta, Naprijed spomenuti i nespomenuti primjeri gomila i praznina, obilja i oskudice, u vrstama proizvoda nejednako razdijeljenih prema raznolikostima klime, tla, prometnih i radnih činilaca, upućuju na zajednicu, na potpunu saradnju, na stvaranje svjetske ekonomije i zajedničke svjetske socijalne politike,

Kad se, 1932 godine, prirodnom razvoju i nmuždi uprkos, stadoše dizati sve više pregrade uvozu, i svuda se kod jednakih postupaka pokaza ista posljedica, pojačano opće kočenje, prividjelo se — baš kao da se u panici zaustavlja kurs i spuštaju čamci u uzburkano more —, da se tu prekrcavaju i spasaмаја ге јопајпе trćovimske bilanse i valute, Jer samo pomutnja najveće sliske, kad prepast smete svako dalje predvidjamje,

113