Nova Evropa

Njegoševo shvatanje sile dade se svesti na pojam o jednoj jednačini sile, ili — još bolje — o čitavom nizu jednačina, povezanih znakom jednakosti, a u kojima postoji ipak i čitav niz nepoznanic4, Priroda počiva na jednome principu, a to je prinстр зјајлоб važenja znaka jednakosti izmedju lijeve ı desne strane ove jednačine, koja ne isključuje mogućnost svoga svodjenja na oblik u kome bi na jednoj njenoj strani količina sile bila označena ništicom, Ovom matematskom shemom Roncepcije sile dade se čitavo Njegoševo shvatanje o mjoj predstaviti u jednoj simboličnoj slici, Stalna ravnoteža u prirodi mogla bi se postići samo onda kada bi ova komplicirana jednačima bila konačno riješena, tako da se svaka nepoznanica u njoj može zamijeniti sa pojedinim konačnim i odredjenim brojem, Ako se vrijednosti i nepoznanice premose s jedne strane na drugu, bez cilja da jednačina bude riješena i bez ikakova sistema i pridržavanja njena principa očuvanja jednakosti (Коličina ma lijevoj i desnoj strani, omda se samo povredjuje taj vrhovni princip i kvari ravnoteža, Ometajući na taj način ртаvilan lok rješavanja jednačine sile, ometa se funkcijonisanje čitava njena mehanizma, Boreći se protivu фоба ometanja, Njegoš nesamo da se napreže da poveća svoju silu, ne bi li očuvao princip jednačina održavanjem ravnoteže, nedo on tom silom neutralizuje onaj višak sile koji je negativan, Njegovi junaci, nosioci vrijednosti u ovoj jednačini, imadu razvijeno čulo za tačnu mjeru održanja ravnoteže: oni rukovođe poslom rešavanja svih nepoznatih ı približavanja ka rešenju vječite životne tajne u prirodi, Njima se suprotstavljaju oni koji svoje vrijednosti u ovoj jednačini ne uvećavaju i ne pokreću na planu rješavanja zadatka i iznalaženja vrijednosti nepoznanicama, Njegoševa jednačina sile Je matematska formula njeđove koncepcije o živim

Om O j{ О vrijednostima u prirodi, 5. М. чедтија.

Како se kod nas prevodi, (Opet Binoza!)

Pod gornjim naslovom donela je »Nova Evropa« pre 50dinu dana (novembra 1932) porazan sud G. L. Medanića o dvoma prevodima s engleskos Dra, Branka Kojića u izdanju zagrebačkog izdavačkog poduzeća »Binoze«: romana Džeka Londona »Burning Daylight« (pod imenom »Zlato«), i knjige našeda zemljaka Luja Adamića »Smijeh u džungli«, Prekori prikazivača ovih prevod4 bili su upućeni, još масе пебо protivu samoga prevodioca, izdavaču, koji ne vodi računa o tome kome šta daje na prevodjenje, i kakvi su prevodi što ih rastu-

559)