Nova Evropa

та sredjivanje njihovih prilika, ni do danas nisu ozbiljno uzeti u obzir, Mjeseci su prošli u jalovim debatama, da na koncu sve ostane pri starom, Gotovo bi izgledalo, kao da neko namjerno ide zatim da uništi naše novčarstvo. Posljedice neće izostati, Mnogi zavodi, koji su se još mogli izvući, moraće likvidirati; ulašači će izdubiti teške pare, i stradaće svi — osim, naravno, samih likvidatora. Doduše, statistike pokazuju, da је dizanje uložaka prestalo; зато što te statistike ne govore O tome, da ulagači — u najvećem broju slučajeva —: ne mogu dignuti svoje uloške, ni djelomično. A u nekim slučajevima čak ni kamate!,.,

Znatam porast uložaka bilježe Jedno državne novčane ustanove, iako je koncentracija uložaka u državne zavode dosta opasna stvar. Prvo, što se time privredi oduzima njen prometni kapital; a drugo, što postoji mođućnost da se ti ulošci — preko državnih ustanova — upotrebe u prvom redu za pokriće deficita u budžetu ili za finansiranje inače neproduktivnih radova. Uostalom, ni javnopravni novčani zavodi ne razvijaju veću djelatnost: Državna Hipotekarna Banka daje zajmove tek iznimno, dok je Privilećovana Agrarna Banka gotovo sasvim obustavila davanje kredita.

Kamatna stopa je u nekoliko navrata zakonski reducirana, Od toga stanovitu korist imaju stari dužnici, budući da se movi krediti daju tek u minimalnom opsegu; pa bi za privredu bilo bolje kad bi novac bio ma i za 2—3% skuplji nego što je sada, samo kad bi ga bilo!,.. Još polovinom 1931, efekti su kod nas počeli znalno da padaju; pa i državni papiri. Kasnije, kad je nastupila kriza novčanih zavod4, na burzama je došlo za pojedine efekte — do pravog debakla; za alkcije se moralo gotovo obustaviti kotiranje, jer bi kursevi bili pali i na desetinu ranijih kurseva, a možda Još i niže, Državni papiri bili su pali na ispod polovime ranijeg kursa, Tek komcem 1932, jaka intervencija Poštanske Štedionice, kojoj je očigledno bilo stalo da u godišnjoj bilanci kod efekata pokaže povoljne rezultate, popravila je znatno kurseve; ali, čim je intervencija po Novoj Godini obustavljena, kursevi ponovo padaju, da se koncem 1933 opetuje isti proces, Ovaj put je intervencija potrajala i u prvom dijelu 1934. tako da su kursevi ostali i dalje visoki, Uslijed smanjenja kamatne stope, padanja najamnina i nekretnin4, te poteškoć4 oko plasmana kapitala u druđe poslove, privukli su državni papiri nove interesente, te u toku 1934 državni papiri stalno rastu (Ratna Šteta penje se od 300 dinara, početkom godine, na 360 dinara koncem septembra), Tek makon Marseliskog Atentata, koji nije ostavio nikakovih posljedica na naše devizno tržište, te je i dinar ostao čvrst, kod državnih papira došlo je do bitnos popuštanja kurseva (kod Ratne Štete za 40 dinara a kod »Begluka« i »Blaira« percentualno još i

425