Nova Evropa

vana je Madžarska Akademija Znanosti i Umjetnosti, Sloboda štampe, kojom se služi štampa nacijonalnih manjin4, to je nedostižni ideal i za mnoge »vladajuće« nacije u drugim zemljama. U Pragu možeš posve slobodno i nesmetano Sovoriti njemački, nesamo na ulici i u dućanima, već i u svakom državnom uredu.

Najveća teškoća češkoslovačke unutrašnje politike jeste Slovačko Pitanje. Po službenoj teoriji, Slovaci su vladajuća nacija, dio Jedne jedinstvene vladajuće nacije — »češkoslovačke«; ali Slovaci toga ne osjećaju: oni imaju osjećaj, da se njima vlada i upravlja, a ne da bi oni sami upravljali i vladali, Oni traže autonomiju: »Slovačka Slovacima«. Oni traže da se ispuni Pitsburška Konvencija (češkoslovački »Kriski pakt«), koju je potpisao i Masarik i gdje im je autonomija bila obećana. Većina Slovaka nalazi se zato u opoziciji prema Česima koji vladaju. Česi odgovaraju usavršavanjem svog aparata, zaposjedanjem svih vodećih mjesta u Slovačkoj Česima, došljacima, — »kuferašima«, kako bi rekli stari Bosanci, IL na koncu, dobija se slika, kao da je najnedemokratskiji odnos, ponajmanje riješeno nacijonalno pitanje, pitanje onoga naroda koji se po službenoj teoriji označava vladajućim! Dvosmisleni položaj, koji iz takova stanja slijedi, veoma sliči na položaj u nekim drugim zemljama jugoistočne Evrope ...

Otsustvo potpune i principijelne ravnopravnosti naroda u Češkoslovačkoj, a ne manje i stara privlačna snaga susjedne Njemačke, ojačane surovom fašističkom diktaturom Hitlera, doveli su do tog da 85% češkoslovačkih Nijemaca podupire danas fašističku Sudetsko-njemačku Stranku, koja se nalazi u oštroj parlamentarnoj opoziciji prema praškoj Vladi, Ali je i ta opozicija oštrija na papiru nego na djelu (za razliku od opozicija u čitavom nizu drugih zemalja), pa je kod posljednjih izbora za Predsjednika Republike ta stranka, naprimjer, bila voljna glasati za češkog desničarskog kandidata (Dra Nčmeca); a u intervenisanju po ministarstvima, ona je isto tako revnosna kao i ostale.

Demokratizacija javnog života i prava nacijonalnih manjin4, za koja se je Masarik borio u Austriji prije Rata, ostvareni su pod njegovim predsjedništvom poslije Rata u Češkoslovačkoj. To doduše nije Još potpuno riješenje problema, koji se može — u izvjesnim kritičnim momentima {evropski rat, ili kakav velik revolucijonarni potres) — i zaoštriti; ali su napredak i reforma znatni i bitni. U današnje vrijeme svjetske reakcije i šovinizma, pozitivne strane ovakova stanja u Češkoj dvostruko se dobro osjećaju. Svakako, fašizam u Češkoslovačkoj pokazuje, uslijed toga, velike slabosti i — u jeku nacijonalističkog trijumfa svud unaokolo — пета izgleda па znatne uspjehe. Ali o tome, drugi put,

Prag, Januara 1936, |, 3 Dr. Ante Ciliga.

90