Nova Evropa

tima zapne za буогоуне зНјепе: tako se objesi, i visila je bez ljudskog pristupa dok nije sama otpala, Jedno zlaino dugme pri čistom zraku vidjalo se sve do nazad 13 godina; tada nekom begu ispane za rukom, te ukine dugme iz šišane (puške) i pokloni svojoj kaduni« (»Glasnik Srpskog Učenog Društva« 1871, str. 159). Kad je reč o gradu Samoboru i Hercegu Stjepanu, vredno je navesti sadržaj jedne narodne pesme iz Bogišićeve zbirke [koju je doneo Jiriček u svojoj istoriji Srba«, knj, IV, str. 50), a koja glasi: — »U jednoj staroj, u rukopisu sačuvanoj pesmi Чибоба razmera, priča se kako je Herceg Stefan poslao knezu Dabislavu svoga Јероба, 5 гуоба sokola od tri šodine dana. Sivi soko imao je da odnese poruku Dabislavu u gradu Samoboru, koji Turci behu opkolili, ali vjerna ptica vrati se žalosnim dlasom da je neverni Dabislav predao grad Turcima«.

M. Dj, Milićević zabeležio je narodno predanje {u svome delu »Kneževina Srbija«) o jednoj gradini u Moravici, da je bio бтад Негсеба Šćepana. U Vukovoj narodnoj pesmi »Ban Milutin i Duka Hercegovac« sačuvan je daleki reileks uspomena na Hercega Stjepana, u obliku imena i prezimena od latinske i nemačke titule »duka« i »herceg«, Petar Šobajić zabeležio je narodno predanje u Bjelopavlićima. po kome je žena Ivana Crnojevića Mara bila kći Hercega Šćepana. Mnogo prezimena Herceg i Hercegovac ima u raznim našim krajevima sa predanjem da im je starina sa Hercegovine.

Od naročitog je interesa dakle rešavanje dvaju komplikovanih problema: беорон бКов — розтапка, гагу Ка, 1 formiranja »Hercegovine«, i karaktereološkog, odnosno socijalnopsihološkoS problema, ove naše istorijske i legendarne ličnosti, Stjepana Vukčića-Kosače, »Hercega od Sv. Save«, čija je titula

»ћетсеб« — po jednom zabeleženom narodnom objašnjenju (»Herceg je bio u svojoj zemlji kao car«, »Bosanska Vila«, 1903, str. 154) — dala naziv celoj »Hercegovoj Zemlji«.

Najezdom Turaka u Evropi nastala su kretanja stanovništva na Balkanskom Poluostrvu, a time i etnografski poremećaji. »Hercegovina« je jedinstvena geopolitička formacija, na njeno formiranje uticalo je više činjenica, medju kojima, kako videsmo, naročito i pojava snažne istorijske ličnosti Stjepana Vukčića Kosače, kao i prilike koje su nastale turskim озуајаnjima, Pored toga je na stvaranje Hercegovine i njenu toliku ekspanzivnost najviše uticao jedan dogadjaj iz srednjevekovne Bosne, na koji istorici nisu obratili dovoljno pažnje: useljavanje 40.000 {nije navedeno da li porodic4 ili duša) sa 40 verskih poglavica! iz Bosne, koje su zabeležili dubrovački hroničari, Bežali su u državu »Hercega od Sv. Save«, u Djurdjevu Dospotovinu, i Turcima, od verskih gonjenja izmedju 1450 i 1460, To iseljavanje iz Bosne u »Hercegovu Zemlju« spominju i Rački i Klajić, a veću

242

WR a a