Nova Evropa

javljuje sve što bi na licu mjesta saznao i vidio, jer bi inače naškodio nesamo lično sebi nepovoljnim pisanjem o Turskoj, po čijoj se teritoriji kretao, nego i ustašima, za čiju se pravednu stvar zalagao koliko je god mogao u svakoj prilici, Žato, čim se sa ratišta vratio u Englesku, on je objavio čitavu knjigu, pod naslovom »Her ce go vin aa«, u kojoj je iznio sve ono o čemu nije mogao pisati i što je naknadno saznao o uzrocima i posljedicama Ustanka, Dolazeći u neposredan doticaj nesamo sa svim vodjama Ustanka, koji su prema njemu imali veliko povjerenje, nego i sa svim stranim dopisnicima, agentima, i konzulima zainteresovanim u pitanju Hercegovine, a zalim i sa knjazom Nikolom, sa kojim je u više navrata razgovarao, on Je mogao odlično da upozna hercegovačke prilike, kao i uzroke i tok Ustanka, Ova knjiga sadrži sjajan materijal za istoriju Hercegovine, koji je tim dragocjeniji što potiče od tako vjerodostojna svjedoka, koji je stvar prikazao objektivno i istinito; pa je pravo čudo što se u našoj istoriografiji ta knjiga gotovo nigdje i ne spominje, a još manje se navodima iz nje ispravljaju mnoge krupne neistine o Hercegovačkom Ustanku, njegovim uzrocima, značaju pojedinih vodja u njemu, i uticaju izvjesnih ličnosti, čije je ime dovodjeno u vezu s Ustankom, pa im Je pridavana i neka vodeća uloga u njemu, mada te ličnosti nesamo da nijesu imale kakve vodeće uloge nego nijesu u Ustanku ni učestvovale,

Za razliku od svojih novinarskih članaka, Stilmen je svoju knjigu pisao pomno i kritički, nastojeći da svaku svoju tvrdnju potkrijepi potrebnim dokumentima, ili bar neposredno primljenim saopštenjima od kompetentnih ličnosti, Stoga se neće moći pisati istorija Hercegovačkog Ustanka a da se ne uzmu u obzir podaci što ih je objavio ovaj engleski novinar.

Stilmen se naročito zadržava na istraživanju i utvrdjivanju uzrok4 Ustanka, Ti su uzroci našoj Javnosti dosta poznati, te u tom pogledu ne nalazimo ovdje nekih naročito novih podataka.

nogo je važniji za nas njegov prikaz držanja službene Turske, zatim Austrije, Rusije, Srbije, i Crne Gore, prema Ustanku; a onda prikaz rada i karaktera pojedinih vodja i istaknutih crnoBorskih glavar4, U knjizi je obuhvaćen prikaz Ustanka sve dok nije došlo do objave rata Crne Gore Turskoj (1876); zatim daje još kratak prikaz prvih dogadjaja iz vremena rata, ukoliko su oni neposredni nastavak dogadjaj4 iz Ustanka.

Iz Stilmenova izlaganja vidi se, Ustanak vršen iz Crne Gore. Knjaz Nikola je imao velikih teškoća4 da održi neutralnost, te mu to nije ni uspjevalo u onoj lormi kako su od njega tražile velike sile, Narod nije htio da zna za medjunarodne obaveze, pa je svim svojim sredstvima pomagao ustanike, a naročito izbjeglice i uskoke. Knjaz je lično želio da udovolji narodnim težnjama, ali je bio svjestan mnogih

da je glavni uticaj na

271