Nova Evropa

Li LJ 8 s [) . · Srpsko-hrvatski odnosi u ujedinjenoj državi,

(Pre godinu-i-po dana prekinuli smo našu anketu o Ditanjima naše unutrašnje politike, iz razloga koji smo tada naveli. U današnjim prilikama — dok su ova pitanja još uvek vrlo aktuelna, ali je atmosfera za njihovo raspravljanje povoljnija, — daćemo nekoliko članaka o njima koje smo dobili u vezi s onom

našom anketom, ili kasnije. Danas donosimo ovaj napis G. Prvislava Grisogona, bivšeg poslanika Jugoslavije u Pragu i Varšavi.)

Da bismo pravilno shvatili kako i zašto se pokvarilo ono dobro raspoloženje za zajednički život naših pokrajina, koje je s jeseni 1918 bilo tako nesumnjivo, te kako se polako stvorila ona tmurna atmosfera zbog koje se činilo uputno zavesti diktaturu, treba imati u vidu pre svega radikalno političko-društveno poremećenje što ga je Svetski Rat izazvao kod Jugosloven4, Danas je izvan diskusije, da je svršetak Rata, po svojim pojavama i posledicama, bio za ceo svet Jedna ogromna politička i socijalna revolucija, koja se još uvek produžava i kojoj se kraja još ne može dogledati, kada će poljuljani principi i zaraćeni društveni slojevi da nadju svoje smirenje i svoju ravnotežu. Kratkovido je svako proučavanje naših društvenih i socijalnih poremećenja koje o tome ne vodi računa, te koje nije svesno da i naša poremećenja, ogromnim delom, nisu drugo do odraz posleratnih revolucijonarnih poremećenja. koja se odigravaju u čitavoj Evropi, baš kao što uzburkana morska površina u nekoj uvali nije ušlavnome drugo do odraz oluje koja se razmahala na otvorenoj pučini. Parole, lozinke, izvesni oblici lokalnog karaktera, tek su površinske pojave, ili — u najboljem slučaju sporedne komponente, koje nikako ne mogu da objasne samu

suštastvenu prirodu fenomena. Danas je teško, ako ne i ne-

mogućno, uhvatiti neku sintezu svega onoga što svetska revolucija hoće, za čim oma teži, u prvom redu zbog toda što htenje pretpostavlja svesno formuliranje izvesnih zahteva, a to se u samom toku revolucije ne daje izvesti, Tu se može govoriti tek o instinktivnim težnjama, o motivima koji izviru iz izvesnih potreba a odgovaraju nekom intimnom nezadovoljstvu masa, Nemačka je, naprimer, posle Rata preživela jednu socijalističku i jednu nacijonalsocijalističku revoluciju; Italija, jednu načetu socijalističko-komunističku i jednu fašističku, Socijalističke ili komunističke revolucije doživele su i Austrija i Madžarska, koje su docnije imale autoritarne režime, kao i Poljska, Litva, i. t. d.. U Portugalu, posle socijalističkih režima, i amarhije koja im je sledila, vidimo ustaljen jedan naročit tip autoritarno8a režima. U Španiji, već se dvije godine vode krvave bitke izmedju dvije revolucijonarne koncepcije: socijalističkokomunističke i totalitarno-autoritarne. Ni sama Framcuska, po-

310