RTV Teorija i praksa

163

Pošto se ni u članu 281, niti bilo gdje u Ustavu, ova oblast decidirano ne ostavlja isključivo na nadležnost republika i autonomnih pokrajina, a pošto tačka 2 ovog člana utvrđuje da Federacija preko saveznih organa „obezbjeđuje sistem socijalističkih samoupravnih društveno-ekonomskih odnosa i jedinstvene osnove političkog sistema”, može se zaključiti da nema prepreke da Federacija uredi osnove ove oblasti. Naprotiv, priđe li se problemu od već notorne činjenice da je sistem informisanja jedna od bitnih pretpostavki ostvarivanja sistema socijalističkih samoupravnih odnosa, dolazi se do zaključka da če donošenje saveznog zakona, koji bi na jedinstven način regulisao osnovna pitanja ove oblasti, biti u funkciji daljeg građenja i ostvarivanja osnova političkog sistema socijalističke samoupravne demokratije. Prema tome, predlagači Nacrta osloniii su se na valjana uporišta u Ustavu kaua su odlučili da Skupštini SFRJ predlože da donese zakon kojim bi se na jedinstven način uredili osnovni odnosi u ovoj oblasti.

ZAKON - O ČEMU I ŠTA NUDI NACRT Poslije svega ovoga dobili smo Nacrt zakona o osnovama sistema javnog informisanja u SFRf. Dobro je što je to zakon 0 osnovama sistema, jer nema potrebe, i našera političkom sistemu ne bi bilo primjereno, da Federacija uređuje sve odnose 1 sva pitanja u ovoj složenoj društvenoj djelatnosti. Ali, zašto o osnovama sistema javnog informisanja? Znači li to da pored javnog postoji i neki drugi, nejavni sistem informisanja? Teško je pnhvatiti objašnjenje da se tome pribjeglo da bi se uspostavila razlika između ovog i tzv. društvenog sistema informisanja. Prvo, ne postoje i ne bi trebalo da postoje dva paralelna sistema mformisanja u jednom društvu. Drugo, i tzv. društveni sistem mformisanja je javni sistem, bar isto toliko koliko je i tzv. javni sistem - društveni. Njega je ustavotvorac definisao kao usklađeno evidentiranje, prikupljanje, obradu i iskazivanje podataka i činjenica značajnih za pračenje, planiranje i usmjeravanje društvenog razvoja i utvrdio obavezu dostupnosti informacija o tim podacima i činjenicama. Prema tome društveni sistem informisanja je dio cjelovitog sistema informisanja, on je jedna od njegovih pretpostavki. To što će po Ustavu, član 281, tačka 5, Federacija urediti osnove društvenog sistema informisanja ne bi trebalo da znači ništa više do propisivanje jedinstvenog načina evidentiranja, pnkupljanja, obrade i iskazivanja podataka i činjenica da bi om, posredovani sistemom informisanja služili za pračenje, ptamranje i usmjeravanje društvenog razvoja.