RTV Teorija i praksa

okolnosti koje su izrodile strukturu liberalno-demokratskog sistema već davno su minule, sižle u istoriju. Na terenu smo jedne nove, reklo bi se društvene stvarnosti koja ima svoju autentiku, ta njena autentika je, u nas, u mnogo čemu okrnjena za račun naknadnog posrtanja ka klasičnom liberal-demokratskom društvu. A vraćati se, praksom, prvobitnim inspiraeijama socijalnog konteksta koji više ne funkcioniše izvorno, ni u prostorima na kojima je prvobitno nikao, isto je što i prizivati nedostižnu budućnost. Dakle, liberalno-demokratski ustrojen poredak, i tom poretku primerena struktura političkog procesa su se transformisali u - masovno društvo i njemu primeren oblik demokratskog ustrojstva. Društvo demokratije masa. Globalna struktura društva se, umesto apriornih i nijansiranih podela u okviru socijalne stratifikacije, polarisala, razmestila na dva pola. Na jednom polu se socijalno razmestila oligarhija, blok spregnutih rukovodećih birokratskih struktura, a na drugom masa. Masa koja, kao fenomen savremenog političkog ustrojstva, oscilira od jedne do druge pozicije, jednom je „homogenizovan građanin”, po statusu ravan građaninu iz еге liberalno-demokratskog konteksta, a drugi put samo raspršena gomila koja hara društvenom scenora; deluje po zakonu ulične gomile nezadovoljnika, psihotično. Taj, u prvom slučaju, „homogenizovani građanin” je sada, poput građanina ere liberalizma, subjekt demokratije, demokratskog odlučivanja. Masa je preuzela na sebe subjektivitet izbornog ponašanja i odlučivanja, sticajem istorijskih okolnosti, pa stoga i društvo tog modela jeste - društvo demokratije masa. DRUŠTVO DEMOKRATIJE MASA Demokratija masa je, po definiciji, poredak političkog ustrojstva u kome je angažovanje ijudi u procesu vladanja - društvo, oličeno prema modelu demokratske konstitucije izbornih mehanizama ili ciklusa, preko kojih se - uz učešće masa, kao „homogenizovanog

54