RTV Teorija i praksa

građanina” verifikuje legitimitet postojećeg oblika političke vlasti, poretka. Masa je subjekt izbornog ciklusa, a izbornim mehanizmima se legalizuje vlast, izborima izabrane personalne strukture, kao vladajućeg sloja upravljača, do sledećeg izbornog ciklusa. Znači, masa je relevantan fenomen političkog procesa, јег su se u masi rastvorili (na temelju klasno-socijalne stratifikacije, ere liberalizma) izdiferencirani socijalni stratumi, oličeni u svojim partijsko-političkim prezentacijama, pa je izborno telo apriori homogenizovano, simbolički rečeno - „homogenizovani građanin”, birač. No, socijalna dinamika savremenog društva ni homogenizovanu masu, građanina toga reda, ne ostavlja samom sebi, pasivizmu. Otuda je masa „homogenizovani građanin”, fenomen, sve dok se naknadnim intervencijama ne podvrgne internoj stratifikaciji koja više i ne liči na poznatu, okoštalu, socijalnu stratifikaciju. Masa se pod dejstvom marketinške obrade u okviru izbornih ciklusa stratifikuje iznutra, ali pod dejstvom mehanizama koji je rastrojavaju na masovne frakcije, izbornim programima političkih lidera, pridobijenih pojedinaca u masi; pridobijenih za jednu, drugu ili treću izbornu poziciju, opciju. I tu se otvara problem marketinške obrade masovnog stratuma birača, рге njegovog empirijskog iziaganja izbornom aktu. Marketinškom praksom, čitavim arsenalima marketinških procedura i tehnika (delovanja), valja najpre masu obuzeti kolektivnom psihozom izbornog ciklusa, a onđa je suočiti sa različitim socijalnopolitički utemeljenim izbornim opcijama, tj. personalnim reperezentima tih opcija liderima. Jer, lideri svaku od opcija autoritativno reprezentuju i promovišu snagom svoga liderskog/д. Naknadnim intervencijama, dakle, taj homogeni stratum, masa, „masovni građanin”, pod dejstvom marketinške obrade, raščlaniće se i prestrukturisati na frakcije radikalno opredeljenih za ovu ili onu izbornu opciju, po jednoj strani, i na „ostatak” neopredeljenih, masu u samom startu apriori neodlučnih, po drugoj liniji.

55