SRĐ

„južnozapadnim vjetrom uskoleba i uzavre, nemilice i žestoko s naj„većim pjenušenjem razbijaju". Pošto je pisac spomenuo još tvrgjave Lovrijenac, Leverin i Muo, zaključuje ovako: „Učinjene su zaista sve tvrdo od tesanoga kamena i s debelim svodovima, da im lasno topovi i kumbure nauditi ne mogu". Godine 1849. izagje u Lipskoj, u njemačkom prijevodu, opsežno djelo Sir J. Gardner Wilkinsona „Dalmatia and Montenegro" po W. A. Lindau. U tome se prijevodu, na str. 209,, govori o gradskijem bedemima Dubrovnika. Istaknuću samo ovu izreku, koja potvrgjuje Germarovo mnijenje: „Zidine, sa stršećijem kulama po sredovječnom načinu gragjenja, malo su zgođne a da se opriječe napretku novije ratne vještine". Opet u Lipskoj J. L. Neigebaur objelodani 1851. g. đjelo „Die Sud-Slaven und deren Lander". I ovaj pisac nije propustio a da ne spomene bedeme, o kojijem je riječ, te od prilike veli: „Kad razgledamo goleme bedeme, što opkoljuju Dubrovnik, kad se prošetamo tijem jedinstvenijem šetalištem, te uočimo njegove tako divno položene i tako jake kule, pa kad pogledamo u unutrašnji grad s njegovijem zgradama od četverouglasta kamenja, moramo priznati, da je ova mala republika ođista mnogo urađila (Grosses geleistet liat, str. 104), navlastito ako promislimo, da malašni njezin opseg, od samo nekoliko milja, od drugoga se ništa ne sastoji, nego od golijeh ljuti, hridina i grebeni". I poznata njemačka pisateljica Ida von Diiringsfeld u svom djelu „Aus Dalmatien" dotakla se dubrovačkijeh bedema, te u Ш.ој svesci, ua str. 9. ona će o Dubrovniku ovako: „Njegovi ga bedemi zaokružuju kako da su od juče; kamenje se ovdje ne rastrošuje, al' je Dubrovnik rastrošen. Kipovi sv. Vlaha stoje na ziđinama kako da su stopro sad obukli svoje kamenito odjelo; nu šta još štite oni? Dubrovniku ne treba više njihove zaštite, on nema više neprijatelja. U tišini svojijeh zidina počiva uspavana republika, kao što je Ivan Crnojević uspavani knez, kako što je Barbarossa u Kuffhauseru uspavani car. Ivan i Barbarossa mogu se probuditi, Dubrovnik se ne budi nikad više". Prof. Petter u knjizi „Dalmatien", Gotha, 1857. na str. 196-198 bavi se bedemima Dubrovnika prilično opširno, jedino što mu se uvukla gdjekoja netačnost, kako o. p. ona, da je 1539. g. italijanski inženjer Doria sagradio Leverin (Rgzeliino), kad se zna,