SRĐ

— 802 —

đišneg iskustva; ali je modorna kritika protivno dokazala. Najboje prizore u Assomoir-u o pariškijem rainijem masama, onje našao u Poulatovom djelu Le sublime. Une page d'cimour plagijat je Casanovinijeh uspomen'a. ilnogi prizori u Nani nalaze so u Otway-evom djclvi Gerettetes Venedig. Porodni prizor u Lajoie de vivre, opis mise u La faute de l'abbe' Mauret, i t. d. izvodi su iz raznijcli drugijoh pisaca. Les Rougon-Machard — Histoire d'nne Famille sous le second Empire smatra so uzorom modernoga realizma, a ovim je djelom Zolino ime postalo poznato kniževnome svijotu i izvan francuskijeli granica. Pa dobro, odaklo je Zola crpio podatke za najglavnije svoje djolo? Zar je on društvo proučavao ? Ne. Zivi n Francuskoj obitol Kerangal, porijotlom je iz St. Biieux u Bretani. Od mnogo vremena nom so bave psiliijatri i sudbena vlast. Do danas, u malo vremena, ona je dala Francuskoj sedam ubojica jednog i drugog spola i dovet glasovitijeh bludnica, jednog slikara, jednog pjesnika, dramatsku umjotnicu i jodnog vrsnog glazbotvorca. I baš porodica Korangal pružila je Zoli obilno materijala za najbo]e negovo djelo, pa i za mnoge druge hegove romane. Evo, na čemu se je temejio cijeli Zolin naturalizam. Jedna sama porodic-a izrođcnika dostajaia mu jc, da procijeni cijelo francusko društvo. Zar ovo nije apsurdnost? Negov sistem morao se je temeliti na iskustvu stečenom proučavahem cijolog francuskog naroda, a ne jedne same porodice; niti je on smio oznako i ambijanat jedne porodice, jednog izrodcnog poroda, prenijeti na cijelo francusko društvo. Cio hegov maturalistični sistem i hegova teorija nas(edstva, ne samo da nas neuvjerava, dapače iz he svo protivno razabiremo. Dolazimo do zakjučka, da čovjek već u sebi nosi klicu dobra i zla, na koju ambijenat i odgoj može utjecati, ali ne podpuno uništiti. Zola je morao proučavati cijelo francusko društvo, i tada bi se bio osvjedočio kolika je razlika izmedu negovog naturalizma i realnog života francuskog naroda. Slijedi li Zola jedan filozofski sistem? 0 hcgovom filozofskom sistemu, ne treba se dugo gubiti. Materijalizam je stvorio naturalizam. Priznavajući saniu tvar, dosjedno slijedi, da se umjetnost mora okretati u granicama proste шаterije. Sam je Zola kazao, da je on — positiviste endurci, a kao takav otsijeva u raznijem svojijem djelima. U raznijem