SRĐ

687

iznad površine morske. Nu i ovo dizanje nije u samoj Skandinaviji jednako, nego je u južnom dijelu veee tako, da dopire mjestimice do 200 m, a na sjeveru iznosi maksimalno 120 m, a nije niti redovito već ošilatorno, biva dizanje i spuštanje dogodilo se je u više navrataka. Ne samo što se ovim mijenja razmjer mora prama kopnu, već se bez prestanka razvijaju novi oblici zemaljski. Ovako se dobiva na neki naein pojam o nijemom životu same materije. Historija morfologije bio bi živi ali nijemi dokaz evolucije vanjske zemaljske površine, koja se razvija između tendencije ustrajnosti i egzogenih (vanjskih) sila, te mijenjaju dosadanje stanje. Ove druge sile, jer predstavljaju život, neprestano prevlađuju i time stvaraju bezbrojne oblike, po kojima mi dobivamo pojam o realnom životu naše zemlje. Dan za danom se suče, bilo zemaljskoga života redovito udara, a pri ovome lama se staro a novo nastaje, ne u sebi — već u obliku. Pada li zemlja, more prodire i osvaja kopno; diže li se ona, povećava se površina kopna. Padanjem zemlje more je prisvojilo površinu današnjega „Canal de la Manche" i onu Baltičkoga mora i još tolike dijelove površine zemaljske. I naše dalmatinske obale, u evoluciji zemaljske površine, imale su druge ocrte no što ih danas imadu, a kroz mileniume i ovi će se u toliko promijeniti da im sličnost ne će biti jednaka s današnjima ni u čemu. Da se i ne osvrćemo na staro i na srednje doba naše zemlje, u samoj novijoj pliocenskoj periodi ostrva dalmatinska nijesu opstojala. Ona su tada bila dio kopna, što je dopiralo preko Pelagose u prilici poluostrva do Monte Gargano u Italiji. Sekularnim padanjem kopna i prodiranjem samoga mora, ovaj ošit je bio probit, čime je more transgredisalo u naše kopno. Ali da se način i pravae osvajanja mogu utvrditi, potrebito je da se osvrnemo na samu konfiguraciju dalmatinskog tla. Konfiguracija dalmatinskog tla. Svaka zemlja sa svojom orografijom može se svesti na neki stalni tip. Uopće prevlađuje masivnost, bregovito gorje ili ravnina. Gore se opet grupišu ili oko nekog centruma, ili se