SRĐ

118

СРЂ — SRĐ.

naperiše ih na njegova prsa, zaprijetiše mu, da ce ga ubiti, ako se opre njihovoj želji. Ali, kad ni to ne prestraši kapetana, zavjerenici ga okovaše, pozvaše momčad, a jedan od njih, Daneri, preuze zapovjedništvo na brodu. Zavjerenici se najprije usidriše u luku otoka Ponza, gdje poubiše napuljsku posadu, oslobodiše apsenike, porazdijeliše im oružje, te ih uvrstiše u tri odjela. Ali oslobođeni apsenici ne bijahu politički zločinci, već kamoristi naj gore vrste. Neki od njih ne htjedoše stupiti u Pisacane-ovu četu, a neki, koji se pustiše uvrstiti u zavjerenike, izgledali su većma kao divlji razbojnici nego ceta, koja nosi slobodu domovini. Brod Cagliari nastavi svoj put, te 28. juna iskrca zavjerenike između Policastro i Sarpi. Revolucijonarni odbor iz Napulja bio je javio Pisacane-u, da će u Sapri naći spravne oružane čete, ali ne budući ni traga takovim četama, krene Pisacane naprijed preko Torreco, i već je 30. juna bio u Padula. Ali ovdje mješte obećanih pomoćnih četa nađe nekoliko odaslanika napuljskog revolucijonarnog odbora, koji mu javiše da se za ustanak nije moglo učiniti ništa, jer je u provincijama vladalo nepovjerenje prarna Mazzini-ju i svakomu njegovu pothvatu. Istodobno preporučiše odaslanici Pisacane-u, da se spasi kako može, pošto čete Ferdinanda Napuljskoga već kreću protiv njega. 1. jula dođe do sukoba između šake Pisacane-ovih pratilaca i napuljske vojske. Zavjerenici budu raspršani na sve strane. Pisacane se i Falcone ubiše, da ne padnu u ruke neprijatelju; Nicotera, teško ranjen, bude zarobljen, a ostanci ove nevoljne čete biše kod Sanza sasvim uništeni. Tako se dovrši ta ekspedicija. Vatrenjača Cagliari bude već 29. juna zaplijenjena od burbonskih lađa između zaliva Policastro i rta Linosa, te dovedena u Napulj. Burbonska vlada baci joj momčad i putnike u tamnicu. Odatle se porodi teška prepirka između napuljske i sardinske vlade, te gotovo da ne dođe do rata. U prepirku se uplete i Engleska, jer između putnika, koji dospješe u tamnicu, bijaše i nekoliko Engleza. Britanski se kabinet postavi u početku na stranu Cavour-a, koji zalitijevaše od napuljske vlade, da pusti na slobodu momčad i putnike; da povrati brod vlasnicima i svima da plati naknadu za štetu od utamničenja. Nego Austrija, koja je pratila sumnjivim okom svako djelo Cavour-ovo, nago-