Student

(Nastavak sa strane 1) nastave prve godine, polože u junskom i septembarskom roku ispite iz prve godine. Bez položendh ispita ne mogu upisati fcreći semestar. Da bi nastavill studije mogu ne upisujući semestre, ali zadržavšl status studenata samo u pogledu prava odlaganja službe u kadru JNA, nepoložene Isplte polagati još u narednom junskom 1 septerobarskom rofcu. Ukoliko ni tada ne polože, gube pravo studiranja ла tom fafcultetu; 4. Izuzefcno za 1955/56 gođimi, zbog nastale sifcuacije u pogledu faflcultetskog prostora, zavesfcl prijemne ispite na nekim fafcultetima. U Undverzitetskom odboru smo dobili obaveštenja o ovoj meri neposredno posle sastanka u prošli petak, na kome Je doneto mlšljenje sfcvoreno prema već postojećim' dvema verzijama, sa kojima smo se upoznali na početku ovog napisa. Mi smo za slobodan upis bez ograničenja 1 za Medicinski i Stomatolški fafcultet, rekll su nam u odboru, pošto iskustvo dokazuje da Je moguće orgamzovati nastavu za tolikl broj studenata na prvoj godlni, a đa se prirodnom selekcljom taj brorj studenata sroanjuje na starijim godinama, za koje zadsta ne poetoje uslovi da prtme veliki broj. Tako je na medicini u prvl semestar 1953/54 bilo upisano 1450 studenata, a u trećem taj se broj smanjio na oko 400; na građevini u prvi semestar 1953/54 bllo je upisano 470,

drugi je semestar upisalo 280 stude* nata, a treći 170; đok je ove školske godine <na istom fakultetu prvi semestar upisalo 470, drugi 310. Ovo po kazuje đa nije realan broj upisanlh studenata prve godine onaj kojl se zabeleži prt upisu u prvi semestar. Isto tako postoji opasnost, ako se Prt hvatt krtterijum komisije odbora Izvršnog veća, koji je u Univerzitetskom odboru ocenjen kao preoštar, Iđućd za ovim svojlm mlSljenjem, a slažući se sa trećom tačkom mlšljenja Univerzltetske uprave, u Univerzitetskom odboru predlažu јоб Jedan ispitni rok (Januarski) za one studente koji nisu položili ispite u junskom 1 septembarskom roku, đakle, da Hi mogu polagati u sledećem: junskom, septembarskom i januarskom roku. A što se tiče učenlka srednjih škola. da se prlmenl član 17 Opšteg zakona o univerzitetima. Posle izmene ovlh mišljenja, u kojima ima zajeđničklh tačaka na kojima će moći da se izgrade jedinstvenl stavovi, verovatno će se doćl do jednog realnog stava u pogledu upisa novih studenata sledećdh godina, stava kojl će omogućltl normalnijl rad na fakultetima Beogradskog univerZlteta 1 u Isto vreme imatl đo volnjo snage i elastičnosti u sebi da ne postane samo veštačka ađministrativna mera.

B. JOVANOVIC

(Nastavak sa strane 1) diju za godinu dana. §tudent pri hvata stipendiju iako je svestan da neće uspeti da u ugovorenom roku diplomira. Kao pravilo važi da se stipendiranje produžuje. S druge strane, preduzeće daje stipendiju za dve godine i student prihvata taj uslov bi realno mogab da diplomira } kroz gođinu dana. U ovom slučaju je očito da st’pendija de'uje destinaualitivno na brzinu studiranja. Ili, preduzeča hoće po svaku ceгш da stipendiraju samo apsolvente a odbijaju molbe studenata završne godine. Davaoci stipendije se ne interesuju kakav je ko po uspehu. Njima se čini da će pre dobiti stručnjaka ako uzmu apsolventa, a ima primera da su apsolventi u pogledu broja položcnih bpita п gorcm po ložaju od mnogih studenata završnih godina. Sve ove činjenicc o kojima je na konferenciji raspravljano ukazuju da davaoci sti pendija nisu vodili računa koms daju stipendiju. Sem toga, i tokom stipenđiranja ne vodi se nikakva ili skoro nikakva kontrola o uspehu stipendiste. KONTROLE NEMA ni govor't: o dosta čestim rlučajevima davanja siipendije poznanicima i prijateljima rukovcdi'aca preduzeća i ustanova. Ali imo mnogo primera gde Ijuđi iz či-te naivno'ti i nepoznavania pravog stanja studiranja daju stipendije slabim dacima. studentima s l obih moral no noliti*kih i drugim problemntičn m ijudima a naročito nckirna koji materiia l no toko stojc da im stipendi’a služi za uzgrcdne potrebe-đžeoerac. Koliko je slaba kontrola rada stu denota. pokazuje nrimer jeđnog građev'nskog preduzeća i t Beograda koje nije kontroli-alo osmoricu svoiih stipendisto tako da je njih za godinn dana dalo svega devet ispita Ka v va je kontrola onih koji nisu u Be-

ograđu lako je pretpostaviti. т i S pravom se primećuje da i sa- i ma kontrola ne može da bude uvek celishodna. Prema dosada- ; : šnjem sistemu ta kontrola je vr- ’ šena putem uverenja koja izdaju školske vlasti. Međutim, iz u- ј verenja se ne vide mogučnosti I studiranja na fakultetu, a Ijudi u preduzećima neznaju sdstem studiranja. Tako se dešavalo da se stipendije ukidaju zbog slabog učenja-dobrim i studentima, a ne onima koji faktički slabo rade i neredovno polažu ispite. NAGRADA POD FORMOM STIPENDIJE Pored ostalog u diskusiji su iz neti i primeri rada preduzeča ; koji govore o direktncm izigravanju postojećih propisa o obavezama preduzeča prema društvenoj zajednici. Kada jedno preduzeče isplati diplomiranom inženjeru sumu od 40 ili 60 hi-, Ijada dimra kao nagradu za nje j govo pristupanje preduzeću, a taj posao naziva i tu , sumu isplaćuje iz sredstava na- ( menjenih školovanju kadrova, 1 onđa time preduzeče izbegava da plati visoku stopu p>oreza na Tond nagrada. Na svojoj konferenciji građevmci su zauzeli stav da postoieće propise o stipendiranju treba unotpuniti u tom smislu kako j hi se omogućila šira kontrola nađ odnosima davalacf-stipendista. Predlaže se da se übuduće stipendije dodeljuju samo na o- , snovu javnog konkursa. da su oreduzeća dužna da svaki ugovor o stipendiranju registruiu kod fakultetske unrnve kako bi, ih uprava informisala o uspehu studenata i njegovim realn’m mo gućnostima za diplomiranje. U. toku stipendiranja fakultetska u- j prava bi bila dužna da redovno t ’zveštava davaoca stipenđije o j u'pehu stinendiste. Jednom rečiu, studenti smatraju da stipen- ' dija ne može da bude samo stvar •

ugovornih strana, već i stvar društva. Kontrola коше će se dati stipendija i pod kojim usloviша ne znači ogrinačavanje slobode ugovoranja, već samo je dan nužan korektiv u interesu društva. STUDENTSKA ORGANIZACIJA VAŽNA KOMPONENTA U SISTEMU STUDIRANJA Na kraju, konferencija je stala na stanovište da bi svaka kontro

la bez sudelovanja stuđentske ог ganizacije bila nepotpuna, Zato je predloženo da o stipendijama koje se daju po ugovoru vodi računa komisija za stipendije kanata, sastavljena od nastavnika 1 studenata. Sem toga rešeno je đa s € preporuči fakultetskoj upravi da stipendiju dekanata može student da prima samo do onoga momenta dok realno nije u mogućnosti da dobije stipendiju po ugovoru. Ako predloženu stipendiju odbije, gubi pravo i na stipendiju dekanata. 6va meга ima za cilj da se što više pomogne studentima nižih godina /соје preduzeča neće da stipendiraju. univerzitetska hronnika

Основан kлуб студенткиња медицине

Пре извесног времена студенткише медицине су основале свој први женски клуб. Досада имају четири секције које активно раде. Најактивнија је сек ција практичних савета, која има широк домен курсева из области кројеша, куван»а бироа за услуге и друто. Ни секција идеолошко политичког и културног рада не заостаје. Дате су усмене новине са учествовањем жена-истакнутих јавних радника, а изложби УСМ у „медицинској недељи“ имаће свој кутак. Трећа је здравствено потпорна секција у чијем програму је узимање патроната над домом ратне сирочади „Петар Драгапин“, затим одржавање ра зних предавања жекама по пре дузећима, о проблему хигијене

жена. Поред тога од здравствено просветног удружеша медицине клуб ће предузети организовање слања пакета болесним друговима, као и помагање, повезујући се са Црвеним крстом и другим здравственим установама, својим болесним и незбринутим колегиницама. Жена и спорт је последња секција овог клуба, у којој he медицинарке, имати могућности да уз помоћ „Медицинара“ упражњавају разне спортске гранеВећ у четвртак 7 ов. м. у 19,30 на Патолопгком институту овај клуб организује предавање са пројекцијама „Пролетња мода“. Предавач је Милица Бабић, костимер Народног позоришта.

Л. МИРКОВИЋ

Из лаборараторизе на Медицинском факултету

KOMENTAR

ВИШЕ АНАЛИЗЕ

Имамо пред собом пројекте коЈи покушавају да на неки начин преиначе упис свршених студената средњих школа на Универзитет у наредној години. Сви пројекти, тренутно их имамо три, укључују и пројекат Са веза студената, полазе од покушаја саображаваша броја студената материЈалним могућностима Универзитета, али истовремено покушавају да реше и проблем селекције, одабирања бољих студената и отстрањивања слабих у току прве године студија. Чини нам се да је притом неопходно имати у виду и неке трајније елементе. Пре свега у дискусијама се по лази од аргумената да су ове мере привременог карактера. На другој страни фактично стање нашег средњошколског просветног система показује да се без дубоке реорганизације тог систе ма садашње стање мора продужити Још петнаест или двадесет година. Догод гимназија, као основна Јединица нашег средњошколског образовања, сво јим програјиом формира човека који без наставка школсчиња (на факултету), практично нема никакву спрему потребну за 6ило какво запослење, дотле he и прилпв на факултете бити оволики или можда још и већи. Предузете мере око ограничења уписа, што Је констатовано и у закључцима Савеза студената, не засниваЈу се на прецизнијем изучавању матери Јалних могућности поЈединих факултета, ни на што Је Још важније изучавању макар практичних резултата наставе из последње три-четири године на факултетима, што би Једино, сасвим тачно, могло да пружи податак у коме обиму и са којом оштрином треба вршити ограничења на поЈсдиним факултетима. Неке од предложених мера су тако оштре да, према досадашњим резултатима испита, омогућаваЈу прелаз са прве у другу годину само проценту од 10 —15*/» уписаних студената. Таква ограничења наравно немаЈу никакве сврхе. И због тога нам се чини сасвим оправданим став да су ограничења ове врсте могућа само на основу изучавања по факултетима и само кроз одредбе факултетских статута. Важно јс истаћи и то да Је предлог комисиЈе Извршног већа, а и Универзитетске управе пошао од пргтпоставке да ограничења уписа треба извршити, пооштреним сиСгемом студиЈа, на свим факултетима. Међутим, према постоЈећем стању, такво ограничење не би имало никакве реалне подлоге. ПостоЈи читав низ факултета, од коЈмх су неки од изваагредпе важности за иашу привреду напрпмср Пољопривредни, —Шу марски, v_ Рударски коЈи су Још увек без довољног и неопходног броЈа студеката. Према томе како се ове привремвне мере не третираЈу као ошиги став који произилази из нећих научних разлога а оне по свему судећи то не могу да буду, Јер су условљене искључиво материјалним тешкоћама, дакле, једном од постојећих тешкоћа нашега узрзста, онда ни пред виђене мере не могу да важе за све факултете, а не могу да важе у овом облику ни за стварно преоптерећене факултете ако се третираЈу као шири захват у проблем селекциЈе студената на Универзитету. Мислимо да и о овим елементима приликом коначног формулисања предлога ограничења уписа и њнховог ограпичавања на праву, нсопходну, меру тре| ба водити рачуна. . Б. П.

OD 17—24 APRILA

Medicinska nedelja

1 ove godine као i prošle, nedelja studenata međicine biće obeležena mnogobrojnim akcijama svih sekcija uđruženja na fakultetu. »Međicinska nedelja« će poćeti 17, a završiće 24 aprlla. Prvoga dana u nedelji 17. 111. o.g. PD »Avala« prirediće izlet na ne ku od naših planina u čast početka medlcinske nedelje. Istoga đana fudbalski tim »Medicinar« odigraće fudbalsku utakmlcue sa BASK-om u đeset časova na igralištu »Heroja«. Strel ci će takođe toga dana prirediti takmičenje u čast medicinske nedelje. A uveče biće priredena svečana akađemija u ođboru USM. U poneđeljak oko 10.30 biće otvorena izložba USM. na IV internoj klinici. Na izložbi će biti izložena dokumentacija o životu i radu sekcija udruženja, kao i foto-izložba umetnlčke i mikrofotografije, zatim će biti nastavljeno takmičenje strelaca a poćeće šah takmičenje. Planlnarl »Avale« prirediće predavanje o lekovitom bilju koje će održa-tl prof. Jovan Tucakov na Fiziološkom institutu u 19.30 časova. U utorak će se ođržatl jubilarni pojedinačni šah turnir, a uveče u 19 časova, dr. B. Jovanović održaće predavanje iz istorije medicine na 111 intemoj klinici. Iste večeri u 19.30 Akademsko amatersko pozorište »Mika

Mitrović« će u sali Vojno medicinske akademije prirediti premijeru Jednog komađa. Cetvrtoga dana u sredu nastaviće se streljačko prvenstvo. Zatim, će se održati brzopotezni šah turnir, a grupa stuđenata starijih go dina održaće zdravstvena predavanja u nekoliko industriskih pređuzeća u Beogradu. Istog dana uveče biće priređeno književno veče od strane kn jiževnog kluba »Medlcinara« na Histolo§kom institutu u 19 časova. U četvrtak će se nastaviti šah turnir i pređavanja po fabriljama, a zatim će se učiniti kolektivna poseta bioskopu i pozorištu. U petak 22. 111 streljačka đružina nastaviće takmlčenje i na kraju blće pođeljene nagrađe najboljlm strelcima na međicini. Pored toga ođržaće se simultanka sa šahovsklm majstorom Karakla jićem gde će bitl takođe deoba nagrada. A uveče u 19.30 održaće se po lltičko pređavanje na Patološkom in stitutu. U subotu počeče velika zđrav stvena akcija u međicinskom selu Jabučju kraj Obrenovca. U nedelju biće flniš »Međicinske nedelje« svečani banket u đomu planinarskog društva »Avala« na Avali. U toku nedelje izači če svečani broj »Medicinskog pođmlatka«.

Stevan Valčić

Pomanjkari|e moraSa i nedostatak pravnih propisa

Hoće li iduće godine biti ogranićenja pri upisu na fakultet