Student

KULTURA i UMETNOST

JUBILARNA GODINA 10 GODINA PLODNOG RADA KUD-a „BRANKO KRSMANOVIĆ”

OVE školske godine navršava se deset godina od. osnivanja KUD-a Beograd. imiverziteta »Branкб Krsmanović«. To su deset iodina plodnog rada ovoe amaterskog studentskog društva, koje sa svojih sedam ekcija pretstavlja jednu veliku kultumu instituciju koja sa velikim uspehom ispunjava svoj glavni zadatak, kulturno umetnički rad među studentima. Za proteklih deset godina I‘ada, Društvo je dalo niz uspelih koncerata i priredbi, •ime je doprinelo mnogo šlreo’u kulture kako u našem •'iavnom gradu, tako j u unurošnjosti Srbije, a i preko aaših granica. Studentsko društvo »Branko Krsmanović« igra važnu ulogu u zivotu studenata Beogradskog univerziteta. Okupljajući u svojim redovima oko 400 aktivnih članova, koii studiraju razne fakultete, Đruštvo im pruža mogućnost da kroz rad u pojedinim sekcijama prošire svoje vidike u vim oblastima umetničkog tvaranjh. Pcred svojih koncerata i pretstava u Beogradu. »Кг-manović« igra vidnu ulogu u -irenju kulture širom cele zenlje, putem čestih gostovanja naročito Akademskog folklora

i Akađemskog pozorišta. Stoga je danas »Krsananović« jedno od najpopularnijih Društava koje se često i rado poziva a uvek toplo pozdravlja. i Najveći uspeh jednog amaterskog hora l U prošloi koncertnoj sezooi Akademski hor je imao lepiti uspeha, Izašao je pq.-ed bCogradsku publiku sa tri premijerna koncerta sa »Kantatom Nadi« od Paula Hindemita, koncertom a capella i oratorijumom »Carmina Burana« od nemačkog kompozitora Karl Orfa. Prema ocenama kritike to je bio najveći uspeh horske muzike u prošloj koncertлој sezcni. Sa opravdanim poverenjem ovaj hor je bio izabran da pretstavlja Jugoslaviju na 111 međunarodnom konkursu amaterskih horova u Arecu Italija, koji je bio održan od 11 do 21 avgusta ove gođine, na kome su učestvovali horovi iz Italije, Francuske. Spanije, Austrije, Zapađne Nemačke, Monaka i Jugoslavije. U veoma jakoj ikonkurenciji od Зв horova. Ajkademski hor je osvojlo sva rri prva mesta. To svakako pretstavlja najveći mogući uspeh jednog amaterskog hora a ujedno to je i affermacija

naše horske muzike u inostranstvu. Prošle godine na internacionalnoim festivalu horske muzike u Minhenu, Akademski hor po ocenama kritike ocenjen kao jedan od najboljih. Za ovako lcpe uspehe ima zaslugu ceo kolektiv hora. a naročito dirigent Bogdan Babić, koji svojim veilkim talentom sigumo vodi Akademski hor Iz uspeha u u speh. Kada bl navođili samo uspehe hora.me bismo prikazali jasnu sliku uspeha »Krsmahovića«. Ostale sekcije takođe imaju lepe uspehe. Možetno зе samo potsetiti gostovanja Afkademskog folklora u Turskoj

na studenlskom fesiivalu u Ankari marta 1954 godine, gde je zauzeo prvo mesto. gostovanja u Izraelu i Grčkoj u 1953-oj gođini, koncerata u palati Sajo U Parizu 1955 itđ. Velika su umetnička doslignuća Akademskog pozorišta. Na svom repertoaru prošle sezone imalo je jednu domaću dramu »Soba za četvoricu«, pored drugih stranih dela. Akademski simfoniski orkestar sa izvođenjem samostalnog koncerta na Kolarćevcm univerzitetu posligao je značajan uspeh. Nimalo ne zaostaju za ovim sekcijama sekcija modernog baleta i / sekcija narodne muzike.

hor ...

... I FOIiKLOH »BRANKA KRSMANOVICA«

TAMNIGA

tvori kao ožiljak a sa druge strane doleteše lakokljune la»tavice i uzeše ga u svoja spojena naručja. Casovnik odbroja jedanaest. Dečak se probudi. Njegov čuperak, gust i spleten kao praćka koja se čuva za neki sedefni kamičak, zaigra i proćešlja mu trepavice. Ostani salonska lutka. Udaljuj se od svega i svakoga. Cuvaj derište kome si svaki strah pozajmila. Dakle, opet mi prebacuješ sebičnost. Opet. Miško je brzo zaspao. Sada mu se krevetac učini kao ostrvce, kao bela Korčula gde se staze same vračaju paetiru koji spava na svojoj šubarici. ...Skolsko dvorište je belo od đečjih košuljica. Žagor se podiže kao рага iz svadbene pogače. Ne smeta nikom a svak bi da ga udahne. Ovu praćku sam dobio bez love, majke mi! Moja je žuta, Zlatija. Nikad se ne bi iskidala, vidi! Da klisneš sa časa? Nemoj. Pa radi kino i uveče. Samo uveče moraš da kidneš od keve. Jel’ti opasna kevijana? Ma gledah ja to već. Cilager je sjajan. Dvaput zevnuo kroz nišan i molim... društvo pada na kolenca... »...Bio jednom jedan mladić u Džordžiji po imemi

Džordž. Veseljak bio pa bi i kčer cara namćora zasmejao. U isto vreme u Srbijici bio neki momak Srba što nije bio ni rabadžija, ni pastir, ni đak a sve poželeo i sve počinjao. A onda udari doboš i sve mladiće u vojske šarene pozvao. Svi skočili, puške ne rame hitnuli i svi zemlju poljubili pa pošli, Džordž, onaj na ptici lastavici, na avionu od krila srebrnih, leteo preico tri okeana i trista gradova a jednog dana u šumicu neku pao padobrančićem, paučinicom spasenja svoga. A tamo u zemunici jednoj krio se visok momak sa očima vlažnim od gladovanke. A momak taj, Srba bio, pa se zagrlill oni, pa počeli da trepere od čekanja i da san jazavaca dobrih produžuju... Miško, ti opet ne slušaš. Posle nećeš umeti ponoviti. Da nisi bolestan? Nisam, nisam, nikako. Pričajte vi, učiteljice, slušaću... ...Dečak zastaje na uglu ulice i kao krivac osmatra dvospratnu kuću sa trepavicama belim. On dugo razmišlja na koja će vrata .stupiti u kuću i da !i če majka imati bisere na trepavicama. Iz susedne ulice čuje se piskutavo dečje doslaganje: ?»Mi smo planinai'i, hajde, Mišo, s паша...« Pred kapijom advokata Janjuševa, što dve kćeri studentkinje ima, gojna seljanka, prskajući čitave testije pljuvaćke, viče promuklo; »Zumbuli plavi i crveni! Dušu da nahraniš! Oči da protanjiš!« Miško zateže praćku. U njoj leži kuglica sedefa iz starog maminog broša. Onda potrča niz ulicu a suze mu poprskaše šarenu košuljicu kao inje strelovitu krošnju jedine jelike u gradu. U malim gradovima nikad nećeš stići da čuješ sve beie i zasenčene bajke.

Milosav MIRKOVIC

PLAN KULTURNOG RADA U 1955-56

Pred nama je plodna godina ) Na početku nove školske godine kada se bacaju kritički pogtedi na pređeni put i sumiraju rezultati iz prošie godine prave se i planovi za novu godinu. U ovoj školskoj godini na Beogiadskom univerzitetu se piedviđa organizovanje raznih kurseva izložbi i priredbi. ! Konkursi Konkursi će se raspisivati na svim fakultetima u skladu sa nastavom. PPsebne komisdje saetavljene od profesora i najboljih studenaia pregledaće iradove i predlajfaće.za nagrade i čltanje. Orgamauovaće se večeri nagrađenih ‘ radova na kojima će po sie čitanja .profesori članovi žirija davati ocene -i komentare. Pored konkursa koji će se odnoaiti samo na • pojedine faktrtt&e bdće organizovan konkuas za čitav Univerzitet. Tema toga univerzitetekog konkursa će biti'-iz obiasti studeotskog života i uloge studerka u dniMvu. Osim ovih organizovače se i litetarni i muzički konkursi. konkurs biće za sve studente Beogradskog univerziteta. Najbolji radoviće biti nagrađeni i objavljeni u studentskoj štampi. I muzički konkurs će se odnositi na čitav Univerzltet. Najbolje radove nagrađene na muzičkom konkursu će izvesti orkestar i hor »Branka Krsmanovića« i orkestar Muzičke akademije. i Izložbe Organizovaće se izložbe akademlja za Likovne i Primenjene umetnosti umetničke fotografije, a i studenti arhitekture organizovaće izložbu svojih radova.

Za svaku od ovl-h.izložbi ocgahizovaće se žiri koji će oda-. birali radove. ~č / i Priredbe u okolini i pe fakuitetima i Kulturni koiektivi oi'ganizovaće priredbe svojih sekcija po fakultetima, po dvoranama u Beogradu i u okolini. U tim kulturnim kolektivima organizovaće se razgovori i diskusije o aktuelnim kuitumim pitanjima. r Kiub studenattt umetniekHi ukadeniija Ove godine se radi na tome da se organizuje klub za studente umetničkih akademija, koji bi bio centar za diskusiju o savremenim kullurnim pitanjima, o opštim pitanjima iz estetike i kao cerater za orgamzovanje raznih kurseva. Družrtveni klubovi ! ’t Eh-uštveni klubovi po fakulletima organizovaće razne kurseve, kao: pozorišne kurseve opšteg karaktera, likovne umetnosti, zatim muzičke priredbe u vidu kurseva. Svi ovi kui-sevi organizovaće se uz pomoć odgovarajućrh umetničkih akademija i iJruštva prijatelja muzike. Pored kurseva po društvenim klubovima, organizovaće se redovne lilerarne večeri, na kojima će se Čitati Ш originalni radovi ili voditi điskusija o raznim knjigama i publikacijama. Osim toga, predviđa se i proslava nedelja pojedinih fakulteta, kao 1 političke tribine. Posebna pažnja biće obraćena i zabavnom životu. i A. J.

sa studentskih galerija

NAJSMELIJE POZORIŠTE - postoji predlog o osnivanju studentske pozornice

postoji pređlog o osnivanju studenjtškp pozornice Beogi'adski studenti će izgleda, dmatl ove god ne pinlitke da vide veći bi'oj prestava mlađih pozorišnih umelnika iz svoje sredine. Nk predlog studenata Akademije za pozorisnu umejttiost i Muzičke akademije radi se na osnlvaaju s®den<tske poaornice sa zasebnom salom koja bi onr*gućavala stalne pozorišne i muzidke piiredbe Ako izvesna materijalna pitanja i pitanja prostorija bAu zadovoljavajuće rešena, pretstavama se možem<» nadati još ove godine. S Kao Izvođaoi dolaze pi*\ ? en.s>tve» u obzir studentl Akademije za pozorišnu umeftost sa pretsta- i vama ko>je pripaemaju u toku svog šfeolovanja i koje su do sada, iako neke od njih Лмпа zanimljilve (»Kialjevo«, »MSzantrop«) Ше prAazivane svega nekoliko puta. Vredan kolektiv Akademskog pozorišta našao bi najzad mesto za staino; nastupanje. Ovo pozorište je i do sada pripremalo veliki broj premijera u godini te se i sada očekuje još bogatija delatnost. Naravno računa se i na ostala studenska kultumo-umetnička društva. naročito na ono u Novom Beogradu koje se upravo osniva. Treba naročito naglasiti ulogu koju će ova soena imati u pozorišnom životu Beograd* uopšte. Pozorniea mladih treba da bude mesto novih puteva i stalnog traženje kako u izboru dela tako i u njihovoj scenskoj obradi. Savremena svetska drarna koja je i na našoj porfesionalnoj sceni malo 1 čudno zastupIjena našla bi najzad mesto gde bi bila požrtvovano približavana najkultumijoj publici studentima. Ova scena treba da bude mesto gde bi lako bila izvođena dela početnika studenata. Bez neveštih pokušaja nema toliko priželjkivanel domaće drame. Vrednost tih pokušaja ne može. međutim, biti prosuđena van pozormoe. Da takvi konruidi neće biti bez publtke i bez uspeha svedoči praksa Akademskog pozorišta čiji su najveći izvođački uspesi postignuti baš u dramskim radovlTna mladih autora. ( Soba za četvoricu«, »Svađa u Miigorodu«). , »' D.

SCENA 1Z PROSLOGOmSNJE PftETSTATE AKADEMSKOC POZORIŠTA »SOBA ZA CETVORICI;. ODlji CIRILOVA I M. BELOVICA Ш

KAD BROJKE GOVORE

Bcogradski univerzitet, TJključujući i apsolvente, najveći je univerzitetski centar na svetu. Cetvrtina beogradskih studcnata su apsolventi. Broj nastavnika i saradnika se po godinama povećava 100 : 113 ; 126. Odnos nastavnika i studenata je 1 ■ 66. Prema idealnom odnosu 1 : 20 naŠ Univerzitet bi trebalo da ima samo 9.740 studenata. Prema broju asistenata treba da imamo 5.770 sUidenata. A mi ih imamo u prošloj školskoj godini 44.404. Kapacitet zgrada ođgovara za 12.000 studenata. Srednja ispitna ocena je 7,1. Вгој dobrih prema odličnim 4 :1. Procenat diplomiranih od onih koji su stekli pravo: u 1953/54 14,8 u 1954/55 15,7