Topola

mene iz bratskih ruku, rana se njegova srca odkrije opet godine 1829. Prelazeći Alpe u Spligenu Mickietviczu se prikaže prividjenje Marylino i pjesnik napiše ovo: »Tako se ja ne mogu razstati s tobom, nikada, nikada; ti plovis morem za mnom i ideš po kopnu, vidim na ledenjacima tvoje sjajue tragove i glas tvoj slušam u šumu alpinskoga vodopada.« Ovaj silni i duboki potres razpalio je i okrilatio njegov pjesnićki dar. Kad su se slegle prve provale razdraženoga ćuvstva, pokazala se najznačajnija osobina duševne organizacije Mickiewiczeve, neobićna mužka čuvstvenost, po kojoj je on kud i kamo silnije nego drugi mogao osjećati i radost i žalost, pa umio ove osjećaje odmah preliti u umjetnićka djela ne s pomoću refleksije kao Goethe nego sa svom neposrednom toplotom prvih osjećaja. Ovu je sposobnost pokazao u krimskom sonetu »Ajudah«, u kojem je pjesnik izporedio prošli život s morskim valom, koji otišavši ostavlja na žalu korale i školjke. »I u tvojem srcu, mladi pjesniće, strast podiže bure, no istom što primiš liru, strast se, bez štete po tebe, gubi u zaborav, ostavljajući za sobom bezsmrtne pjesme, kojih viencem viekovi će ti okititi čelo.« Ovaj entuziazam za svaku veliku ideju bijaše u njega plamen, aktivan, takav, da je potresao sve živce i napinjao svu jakost volje, te je bio daleko od idealnoga snatrilaćtva Schillera, koji nije nigda zaboravljao, da nema absolutne dobrote, da »das Dort ist nimmer Hier«. Mickiewiczeva Ijubav k dobru ni]e bila platonska, nije razstavljala rieči od djela, i bila je prožeta uvjerenjem, da se može postići i nemogućnost. Takovim je duhom zadojena njegova »Oda mladosti« (štampana g. 1828., ali mnogo prije spjevana), koja je postala marseljezom mladoga pokoljenja. U prvi mah poslije toga, što je nezgoda s Marjlom bez njene krivnje zagorćila život pjesnikov, omrzle su mu knjige, privlačio ga samo Byron, u koga je štovao »istiniti realizam« i u koga je nalazio mnogo srodnosti s drugim svojim Ijubimcem Napoleonom. Zatim je kao i Goethe tražio utjehe u tom, što se odielio od svoje Ijubavi svojim književnim radom. Mickiewicz je prikazao ovu Ijubav u ćetvrtom dielu na široko za-

45

Adam Mickiewicz.