Zenit

II Страши ме ce као крсташа, Бежи од мене као од кужног Монгола. Ja Hohy рубом капута Дотакох се ових редова за глад. }а јутром нс измених одела, Карболом не сапрах глагола, Ja не бацих кроз врата мастило, Којим сам писао за глад. Да тим мукама нема имена, Требао сам знати раније. Али ja сам их тражио, и жигосан сам Срамотом тога настојања.

БОРИС ПАСТЕРНАК

О savremenom pesništvu

Reč žive dvojnim životom. Ili reč proste raste kao biljka, oplođuje grupu zvučuog kamenja, i u tome slucaju početak zvuka žive samostalnim životom a deo razuma koji se naziva reč, ostajc u seni. U drugome slučaju reč služi razumu, zvuk prestaje biti »svevelikim« i samodržac. Zvuk postaje »ime« te pokorno izvršava zapovedi razuma. Tada ovaj drugi cveta večnorn igrom u gmpi sebi sličnog kamenja. Sad razum govori zvuku »siušam« - a sad zvuk eiBtome razumu. Ta borba svetova, borba dviju vlasti koja se uvek događa и reči daje jeziku dvojni život: dva kruga letećih zvezda. U jednoni stvaranju razum se vrti krugom zvuka, opisujući puteve u obliku kruga a drugom zvuk kru gom razuma. Nekad je sunce zvuk, a zemlja pojam. Nekada sunce pojam, a zemlja zvuk. Ri područje zrakastoga razuma ili podruëje zrakastoga zvuka. I gle drvo se odeva sad jednim sad drugim Surnom, sad svecano kao Sto se visnja odeva nakitom cvetnih reci a sad prinosi plodove punoga voéa razuma. Nije tesko zapaziti, da je vrelo zvučnih reči bračni period jezika, mesec u kome se reci vere, a vreme reëi punib razuma, kada pcele zabavljaju čititelja, to je period jesenjeg izobilja, porodice i dece. ü stvaranju Tolstoja, Puskina, Dostojevskoga razvitak reci, koja je bila cvet kod Karamzina veé prinosi obilate plodove smisla. Kod Puskina se jezični sever meri sa jezicnim zapadom. Za vlade Alekseja Mihajloviéa poljski jezik bio je jezik moskovskoga dvora. To su crte običajnog života. Kod Puskina reci su zvučale na »enije« kod Baljmonta na »ostj«, I odjednom se rodila volja za oslobođenjem toga običnog života prodreti u dubinu ciste reci. Dolje sa obicajnim životom plemena, narečja, širina i dužina. К a nekakovorn nevidljivom drvu procvale su reči skacuéi u nebo kao pupoljci pokoravajuéi se snazi proljeéa, prosipljuéi se na sve strane i u tome je stvaranje i zanos mladih struja. P etnikov u »Životu begiinaca« i u »Porastu su ne a« tvrdokorno i strogo sa silnim pritiskom volje tka svoj uzornik vatrenih događaja i jasna voljna bladnoéa njegovog pisanja i stroga oštrica razuma koja upravlja recima, gde u »surovom bilju vlažni maistral« jest »odbljesak sve nemoguće visine«, jasno oznaeuju crtu izmedu njega i njegovog suletača Asejeva. Razumljiva je misao P etnikova kao polagani let ptice koja leti poznatom večernjem stablu po uzorirna severne tice, ona raste jasna i prozirna. Krilo evropskog razuma caruje nad njegovirn stvaranjem za razliku od azijatske perzijsko - afiskim

opajanjem gomilom reči u čistoći njihovoga cveća kod Asejeva, Drugo je Gaste v. To je komad radničkog požara uzet u njegovoj čistoj suštini, to nisi ti niti on nego tvrdo »ja« požara radnicke slobode, to je tvornieki zadah koji pruža ruku iz plamena da skine venac s glave umornog Puskina železno lišće koje se rasulo u plaraenoj ruci. Jezik posuđen u prašnim bibliotekama, od lažnib svakodnevnih zavesa tud i nesopstven jezik, koji služi (robuje) razumu slobode. »I ja imam razum« klice ona, »ja nisam samo telo, dajte mi rec koja rasčlanjuje, snimite povez s mojih usana«. Puna ognja u bleštavom nakitu krvavoga cveéa ona posuduje zastarele mrtve reci ali je ona i nad tim prašnim strunama umela zaigrati pesme radničkog udara, grozne i ponekad veliôanstvene iz trokuta 1.) nauka 2.) zemaljska zvezda 3.) raisice radnicke ruke. On muževno gleda u to vreme kada ée se za ateiste probuditi bogovi Helade, velikani misli probuncaée djetinjske molitve, tisuée najboljih pesnika baciée se u more ono »mi« u ëijem je sklopu sadrzano »ja« Gasteva, muževno kliče »pa neka«. On smelo ide u to vreme kad ée zemlja da zarida i ruke radnika umesaée se u tok stvaranja sveta. On __ zajedniéki umetnik rada, koji u drevnim molitvama zamenjuje rec bog sa reci ja. U njemu se Ja moli sebi u buduénosti. Njegov um je burovesnik koji otkida notu na najvisim valovima bure.

V. HLJEBNIKOV

K. Malevič Suprematizam 1913.

Zakoni nove umetnosti A

1) Stvara se peta dimenzija (EKONOMIJA). 2) Sveukupno stvaranje izuma, njihova realizacija, konstrukcija, sistem irna se razvijati na osnovi pete dimenzije. 3) Sveukupni izumi koji razvijaju pokrete elemenata, slikarstva, boje muzike, poezije, građevina (skulptura) prosuduje se sa gledišta pete dimenzije. 4) Savrsenost i savremenost izuma (umetnickih delà) odreduje se prema petoj dimenziji.

53