Ženski pokret

i u bolničkim mrtvašnicama ima sve veći broj onih, koje su umrle od borbe protiv djeteta. I kad sve to gledate čini vam se, da je zakon toga morala zločin na njoj samoj. Dokazi da je zakon koji ženi dopusta život spola jedino u braku, da je takav zakon zločin, ti se nalaze na svakom koraku. Prije to možda i nije bilo tako. Životne su prilike dopuštale ljudima u večini slučajeva da vrlo rano stupaju u brak. Žena dakle taj zakon nije mogla da tako osječa, jer je bila kraj njega jednako sretna. Ali danas se hiljade žena gone na zločin. Brojevi onih koji stradavaju zato, jer ne mogu da se stave prkosno protiv poniženja, ti brojevi danomice rastu. Prije su to bile samo one žene, koje su šilom prilika ostale na jednom niskom stepenu svijesti i kod njih se ova besciljnost na jednoj tačci života napokon i dade shvatiti. Ono su napokon vrlo lahko gubile zaradu kad bi dobile dijete. Ali danas u redovima brodolomaca ima žena, visoke naobrazbe, obezbjedjenoga zvanja i položaja. Znam, bilo je liječnica, koje su umrle od otrovahja krvi isto onako, kao što su umrle zadnje radnice iz velegradskog predgradja; bilo je žena sa akademskem naobrazbom, koje su iz očaja počinele umorstva; bila je jedna žena velike inteligencije, koja je od toga čina poludjela. Te su tragike [postale več svakidanje, i nema društvenega sloja, koji bi od njih bio poštedjen. I vi čete reči, da bi onaj krik za slobodom ljubavi kad bi se osvijestio u ženama mogao da ih riješi njihove nevolje. Ali problem slobodne ljubavi ne postoji više. Ja dapače tvrdim, da problem slobodne ljubavi za Ženu nije nikada ni postojao. Problem kakav je bio postavljen, vrijedio je jedino za muškarce; to je problem spolnega života za muškarca, ma da i za njega možda i nije riješenje, ali ženin problem uopče nikad nije ni bio. Njezin je problem, jedino problem slobodnog materinstva. Jer čista slobodna ljubav, koja ne bi zahtijevala materinstva, koja se na to uopče ne bi osvrtala, to ne bi bila uopče ljubav. Takova je ljubav ženi u svojoj suštini tudja, ona ne izlazi iz njezinoga biča i zato to nije ženin problem. Za tu tvrdnju mogu da se nadju nebrojeni dokazi. Može se reči da žena danas nije više ekonomski tako vezana, i da je vrlo veliki broj onih, žena, koje imaju svoje zvanje. Ekonomska sloboda, daje uvijek temelje jednoj izvjesnoj duševnoj slobodi. Prema torne ženi danas več pripada jedna iz-

320

Женски Покрет

8