Židov

sto uvjereni, dal će njeno učvršćenje biti na korist kulturnom čovječanstvu, ideji zbliženja naroda i pobijanju naoijonalnog sovinizina. Narodna nam je svijest borbeno sredstvo za obistinjenje naših ljudskih idejala. Njen odraz borba za niar rodnu doimaju u Erec Israeli! i za narodna prava u palu tu, Omladina će nastojati, da stvori sebi on a k ovo naziranje na svijet, koje će J>iti temelj socijalnom ozdravljenju židovskog naroda. Dosljedni ovom na/ziranju na svijet, želimo da se odgoj židovske mladeži mlesi u težnji za moj ralnim i fizičkim preporodom. Moralni ine porod, koji će podizati nove etske vrednote, a urtištiti staro lažne i nametnute, zahtijeva i fizički preporod. U zdravom, jakom tijelu zdrava duša! II Putevi. Omladinski pokret obuhvaća židovsku omladinu od 11. do 30. godine. Očituje se u razli.čnom obliku preaua dobi omjadinaca. \ U dobi od 11. do 15. godine posvećuje se najveća pažnja tjelesnom odgoju. Pojedini stariji omladinci skupljaju oko sel>e mlađe ove dobi, pa ih vode n prirodu, gdje će obdtžavati športske vježbe i igre. Kod sastava ovakovih malih rojeva odlučuje osobna simpatija. Sasvim neprisiljeno se roj sastaje, priređuje svoje igre i vježbe, a stariji drug im je prijatelj, koji ih svjetujie i koji če se sasvim uživjeti u njihovu ideologiju, izbjegavajući svaki oštri nastup ili očitu tendenciju. Za igre pjevače ae židovske pjesme, koje će opet sasvim ne prisiljeno podučavati koji stariji omladinac. Pojedini ovi omladinci članovi su većih športskih društava, pa će se izmedju mladačkih rojeva razviti plemenita utakmica u vrsnoći vježbanja, -ljepoti igara, otkriću lijepih mjesta u prirodi i t. d. Više rojeva složiće se, da se naročito za vrijeme školskih praznika posvete obrađivanju zemlje, te' će sie na takav način moći privesti poljskom radu (i uopće tjelesnoj pripravi) oni, koji se kane preseliti jednom u Erec Israel. Biće nužno, da se mliaidež tom prilikom uputi u geografiju, gospodarstveni i kulturno-prosvjetni rad u Erec Israelu. Ako je mladež gradska, polazi na selo, pa upoznaje ratarski život. Obavlja sve moguće ratarske poslove, jede priprostu hranu, diže međusobno čuvstvo zajednice i pripadnosti. Ovi časovi sprovedeni u prirodi djelovaće i na izbor budućeg zvanja omladinca, pa će u njemu rano probuditi ljubav za poljsko-gospodarstveni život, šumariju i t, d. Usporedno s tjelesnim odgojem napreduje i duševni. U tu svrhu nije potrebno osnivanje društava u većem stilu. Rojevi razviće se u duševne zajednice. Kako spomenusmo, kod vježba i igara u prirodi pjevaju se židovske pjesme. U zimsko doba sastaje se roj kod kojiega omladinca u tu svrhu. Uče se židovske pjesme na izust na jevrejskom jeziku ili u srpsko-hrvatskom prijevodu. Više rojeva dogovori sastanak, pa se ove pjesme deklamnju i pjevaju. Jevrejska će pjesma pobuditi interes za jevrejski jezik, pa će i najmladji omladinci zahtijevati od starijih drugova, da ih pouče o počelima jevrejskog jezika. I tako će ovaj krug upoznati jevrejski rječnik konkretnih predmeta svoje okoline. Pojedini napredniji drugovi povešoe

jevrejski razgovor, a slatka riječ jezika praotaca pobudiče u svakom želji* (Ha se uzmogne njime služiti. Poslije igara i sastanaka, priča koji stariji omladinac priče iz biblije ili židovskog života uopće, pa o pojedinim zgodama i velikanima naše povijesti. Preporuča im knjige, pa će i sami pričati među sobom ove priče i raspravljati o njima. U dobi od 15. do 19. godine nastavlja se započeti tjelesni i usavršujc duševni židovski odgoj. Pojedini rojevi slcžiće se u stalna športska udruženja. Igro se i vježbe počinju dijeliti na tjelesnu njegu, šport, laku atletiku, gombanje, ritmičku gimnastiku 5 t. d. Upriličuju se izleti u voćem stilu u obližnja mjesta boravišta. Doleti? u doticaj s omladincima ovih mjesta, a bit će i športskih “utakmica. Jedni će cd drugih poprimiti što je bolje. Obrađivanja tla shvaća se u ovoj dobi ozbiljnije. Svaki omladinac žrtvuje određeni dio vremena, koje nije vezan uz školu ili privredno zanimanje, radu n prirodi. Pojedinci sc zanimaju i za teoretsko poljsko gospodarstvo. Ovi će u zimskim tečajevima pripovijedati o tome šta su su naučili vršnjacima i mllaiđim svojim drugovima;. • Razumljivo je, da se u ovoj dobi omladinci b«ve židovskom poviješću i literaturom, ali se izbjegava preveliki duševni rad, jer je na uštrb fizičkom razvitku. Intenzivno se uči jev rejski jezik. U većim gradovima, gdje su ustrojeni jevrejski tečajevi, židovska mladež treba da *ib marljivo pohađa. Nastoji se u krugu drugova govoriti jevrejski. Zaostali uče cd naprednijih. Omladinska udruženja različitih mjesta dopisuju se jevrejski. Uz izučava-nje po vješti, židovske umjetnosti (slikarstva, kiparstva i arhitekture) goji se osobito židovska glazba. Nema nijednog sastanka omladine bez židovske pjesme. Daroviti pjevači i svirači dbdržavaju redovita sijela za gojenje židovske glazbe. Na onim sijelima, koja se obdržavaju I—2 pnta u mjbsccn. čitače se i literarni proizvodi omladinacai. Ova sijela nadomještavaju suhoparne društvene sastanke, pune besplodnih rasprava, debata i praznih govoral Napušta se negativni nad. Na njegovo rajiesto stupa pozitivni, ma kako sićušan bio prvo vrijeme. Oni omladinci, kcjiroa nije omogućeno, da pohađaju srednje škole, moći će u svom krugu proširiti svoju opću naobrazbu. Glavnini je oznaka ovih udruženja razvijanje narodne svijesti međusobnih prijateljskih čuvstava, jednakosti, jačanje duha zajednice i solidarnosti. Velika je zadaća otnladinaea od 19. do 30. godine. Svaki put, kad smo snom inja! i »starije«, mislili smo mal nje. Oni daju poticaje za osnivanje rojeva, zajednica, društava i udruženja, u kojima će živjeti istinski duh omladine, koji se očituje u poletu, preziranju napora i pogibelji, ljubavi prema bližnjemu i susretljive društvenosti. Kao savjetujući stariji prijatelji oni polaze u krug mladih svojih drugova, te će ih voditi prijateljski i neopazioe. t)ni će se puni odricanja, jakom voljom i neumornom energijom usavrč'ti u navedenim zahtjevima, te će tako stečena iskustva predati svojim mladim drugovima, U ovoj dobi omladina prima i razvija do neke zrelosti političku orijentaciju, te živo učestvuje u političkoj borbi kao najradikalnija skupina -svoje političke zajednice.

Osobito je važna zadaća ženske omladine u dobi od 16. godine dalje. Ona se bavi našom najmlađom djecom. Ono, što djeoa ne nalaze u obitelji i osnovnoj školi, neka im dade židovska omladina. Šetnje u prirodu, dječje predstave i igre, poučni razgovori, najbolje su sredstvo da dječica uzljube starije svoje sestre i braću. Ovaj mslki saobraćaj s djecom stvara zdravo temelje za omladinski pokret. Teška je ovo zadaća dok nemamo našu narednu osnovnu skelu, ali je 'zvediva uz pcžrtvovncot koja se zahtijeva cd židovske omladine. Najbolje će posluživi ovoj svrsi osnutuk dječjih zabavlšta i vrtova, te ferijalnih kolonija, u kojima će se u židovskoj djetići xc.no prc budili čuvstvo pripadnosti velikoj židovskoj zajednici. 111. Sredstva. U tem znaku i ovna načinom moraju židovska omladinska društva Jugoslavije zajedničkim i sistematskim radom uzgajati svoje članove A za ostvarenje cvo-g ž veg idejala potreban* je »Savez židovske omladine«. Rodni odbor kao eksokutivia saveza Izdavača : mjera ice za kcakretni rad po navođenoj metodi* potlcaće utemeljenje nopib skupina, koje će uzraditi na omladinskom pokretu, biće u stalnom dediru sa t-v'm omladinskim udruženjima, te ćo nastojati oko međusobnog upoznavanja omladine različitih pokrajina. Još pravodobno meraće Omladinski Savez posvetit: mnogo pažnje izboru zvanja. Ü (u se svrhu ur.urir Saveza stvara odsjek za ’dbor zvanja, kojom je svrha savjetovati mladež kod izbora zvanja. Savez, ćc hiti n tjesnom dodira sa židovskim općinama, te će potaknuti pitanje o reformi židovske cencvre škole u duhu, koji odgovara modernim žMovskito odgojnim načelima. Dječja zabavlšta, i ferijalne ko’cnije su takcdjrr ustanove, koje će savćz riješiti u sporazumu sa općinama. Omladinski Savez izdavače omladinski list kao svoje glasilć, u kojem ćo raspraviti sva pitanja, koja se tiču židovske mladež-. Osobita će se pažnja posvetiti člancima odgojnih sadržaja uz članke o židovskoj Školi, obiteljskom i društvenom tu, Ercc Jsraelu i izboru zvanja. Materijalnih sredstva dobiće savez potporom Saveza C joništa Jugoslav je, židovskih građanskih društava i pojedinaca, te određenim prinosom pojedinih omladina ca, Ustupiti u savez mcie svađo udruženje židovske < mkd'r c, koje se osjeća živim dijelom židovskog naroda. Dužnost je svakog udruženja a i pojedinca, da unapređuje interere saveza, da icpunjnjo eventualne zadaće, koje mu je isti namijenio i da cd vremena do vremena obavijesti savez o svom radu i napredan. Sjedište je tave za u mjestu, koje će so na sletu odrediti. Radni odbor, koji se "sastoji od sedam član va, izabire se na omladinskom sletu. Važna je zadaća saveza, saziv omlad nskog sleta. Na cmlad nskem sletu obdržava sc smatra o prošloj godini, izrađuje o nova o narednoj. Cmladrici iz svih krajeva sastaju se, dia se upeznadu, da ojačaju svijest doživljajem jedristve- , njeti svojega naroda. Ovaj će dan pokazati omladini siromaštvo sadašnjosti i bogatstvo budućnosti.

STRANA 6.

»2 I D O V« (HAJHUDI)

BROJ 18.