Borba, 05. 10. 1994., str. 9
аи сре фали
45206 BORBA „, --, SREDA 5. OKTOBAR 1994.
POVODOM GODIŠNJICE NAPADA NA BELI DOM U MOSKVI
Jelicin ne odlaze
Moskva (Rojter, AFP). — Obele--
žavajući godišnjicu krvavih 40-
gađaja od 3. i 4. oktobra prošle godine koji su kulminirali slanjem tenkova na Beli dom, predsednik Rusije Boris Jeljcin
zahvalio se juče svim onima koji”
su mu u tim danima „pomogli da zemlju izvuče iz građanskog rata“ i rekao da ne želi da se predsednički izbori planirani za jun 1996. odlažu.
Na konferenciji za štampu koju je održao juče u Kremlju Jeljcin je kazao da nije želeo da utiče na odluku Državne dume o tome kada će biti održani parlamentarni izbori koji su planirani za decembar 1995. Odgovarajući na pitanje novinara on:-je, međutim, jasno stavio do znanja da želi da se izbori za šefa države održe planiranog datuma u
junu 1996: „Što se tiče predsedničkih izbora, zalažem se da ne budu odlagani“.
Predsednik gornjeg parla-
mentarnog doma Vladimir Šu-"
mejko, naime, ranije je rekao da smatra da bi i jedne i druge izbore trebalo zakazati za kasniji datum.
Šezdesettrogodišnji ruski lider koji je tokom 45-minutne konferencije za štampu bio „u dobroj formi“ nije nagovestio da li će se 1996. i sam ponovo kandidovati. Ali, kada je reč o šansama njegovog starog protivnika, bivšeg potpredsednika Alek-
_ seja Ruckoja nije bio „darežljiv“.
Upitan šta misli kakve bi šanse na izborima imao Ruckoj, Jeljcin je ocenio: „Dva do tri procenta“. Ruski lider rekao je još da će”
predsedničke izbore
Rusija ostati Čvrsto na putu tržišnih reformi. „Promene геformskog kursa apsolutno su isključene, makar do juna 1996“.
Jučerašnju konferenciju za štampu Jeljcin je iskoristio i da se zahvali onima koji su mu tokom krvavih prošlogodišnjih sukoba pružili podršku — kako u Rusiji tako i u inostranstvu — i pomogli da zemlju spasi od građanskog rata. „Narod i ruska pravoslavna crkva bili su sa nama“, kazao je, i dodao da su građanski rat i katastrofa izbegnuti jer su ljudi naučili da razlikuju istinu od laži. –
Jeljcin se juče još zahvalio i novinarima i liderima stranih vlada koji su tokom prošlogodišnjih nereda, izazvanih raspušta-
· njem parlamenta, podržali nje-
govu administraciju.
KAKO STEĆI IRSKO DRŽAVLJANSTVO
\
· Irac za milion funti
Irska je Jedina zemlja u Evropi koja za određenu sumu para prodaje pasoše
Kerolajn Smit
Rojter za „Borbu“ iz Dablina Ako imate milion funti ı ne znate šta ćete sa njima — zašto ne postanete Irac? Irska je jedina zemlja u Evropi koja za određenu sumu prodaje pasoše: stranci mogu dobiti državljanstvo nakon što investiraju u lokalnu industriju. Plan koji je smislila vlada da podstakne preko potrebna ulaganja u jednu najmlađih ali najbrže rastućih privreda u Evropi, opozicija je, međutim, okarakterisala kao „prostituisanje državljanstva“. Oni tvrde da su mnogi od onih koji su tražili irsko državljanstvo jednostavno posudili novac firmama pod povoljnim uslovima otplate, da je retko ko od njih zaista proveo traženo vreme u zemlji i da im ıirski pasoši zapravo služe da sebi obezbede slobodan ulaz u bilo koju zemlju Evropske unije, a i dalje.
Sumnjiva pravila
Pravila koja to omogućuju dospela su u centar pažnje kada je, ove godine, jedna palestinska porodica dobila pasoše pošto je uložila novac u kompaniju za proizvodnju hrane za kućne ljubimce premijera Alberta Rejnoldsa. Slučaj je izazvao gužvu u parlamentu i optužbe na račun premijera.
Političari opozicije traže da vlada promeni ova pravila i nazionalna skupština mogla bi to učiniti krajem ove godine. Ali, za sada su na snazi.
Rejnolds je dospeo na udar kritika kada je otkriveno da je njegova porodična kompanija zaradila između 1,1 miliona irskih funti (1,71 milion dolara)
TASLIMA NASRIN
od palestinske porodice kojoj su potom dati irski pasoši. Rejnolds je uporno tvrdio da se ponašao u skladu sa etikom pa nije znao ništa o tom ulaganju i da
_ nije imao nikakvog udela u na-
bavci pasoša za Palestince.
Ali, Majkl! Mekdauel, član parlamenta iz opozicione progresivne demokratske partije, izjavio je da je po sredi „jasna i očigledna zloupotreba sistema“.
Novac nije uplaćen kao trajno ulaganje, već kao „povoljan zajam“ iz dva dela — jednog od 500.000 funti (780.900 dolara) i drugog od 600.000 funti (937.000 dolara). Posle toga arapski „dobitnici“ irskih pasoša bili su umešani u mutne radnje vezane za propadanje Međunarodne kreditne. komercijalne banke (BCCI), 1992. - ; |
Opozicija je u dilemi. Dok većina tvrdi da je kupovina državljanstva ili nacionalnosti jednostavno pogrešna, oni ipak ne mogu negirati da su neka od ovih ulaganja bukvalno spasila nekoliko domaćih preduzeća od stavljanja ključa u bravu.
„U početku, ljudi koji su želeli da se bave biznisom u Irskoj dobijali bi dozvolu boravka, a u izvesnim slučajevima. mogli su tražiti irsko državljanstvo... To je bila početna ideja, ali na nesreću ona je poslednjih pet godina isprostituisana u nešto sasvim drugačije“, kaže Mekdauel koji se zdušno zalaže za promenu zakona.
Preispitivanje regulative
Prema postojećim uslovima onaj ko traži irsko državljanstvo
mora živeti u Irskoj najmanje 100 dana u svakoj od dve godine koje treba da proteknu od naturalizacije i mora uložiti najmanje milion funti. Takođe mora omogućiti da se nakon ulaganja otvore i zadrže novi poslovi. Ministarstvo pravde još nije zvanično saopštilo da će, nakon kontroverzi nastalih u poslednje vreme, promeniti uslove za sticanje državljanstva, ali je predsednik za štampu vlade kazao da se planira saopštenje. „Kontroverze do kojih je došlo uticale su na to da se regulativa preispita. Ima izvesnih sumnji oko načina na koji se ona sprovodi“, dodao je. Zbog toga je zamenik premijera Dik Spring rekao da će biti promenjena „kako bi se obezbedila njena „otvorenost transparentnost i jednaki uslovi za SVE.“ Jedna od promena, koja је
- već napravljena, odnosi se na . donošenje konačne odluke o to-
me ko može dobiti pasoš. Savetodavna grupa sačinjena. od predstavnika vlade i IDA (vladine ustanove za investicije) razmatra svaki zahtev. Oni potom daju preporuku ministru pravde. Ranije je ministar imao apsolutno diskreciono pravo u rešavanju zahteva za državljanstvo. i
Ako bi pravila bila pooštrena, to bi značilo da bi oni, koji, kao spomenuti Palestinci, nikada nisu duži period boravili u Irskoj
mnogo teže dobijali državljan-
stvo. Pošto irsko državljanstvo autornatski znači i pravo na ulazak u bilo koju zemlju EU, time bi se, takođe, smanjio i broj stranaca koji bi ulazeći na „mala“ irska vrata, zapravo uspevali da se domognu i drugih evropskih zemalja.
Nastaviću borbu za slobodu
· Lisabon (Rojter). — Taslima Nasrin, književnica i feministkinja koja je zbog pretnji islamskih fundamentalista morala da napusti Bangladeš, izjavila je da će se vratiti u svoju zemlju i po-
zvala muslimanske žene da se”
bore protiv fundamentalizma.
„Obećavam da ću nastaviti svoju ·
borbu za slobodu, oslobađanje i progresivni razvoj žene“, kazala
je Nasrin na međunarodnom .
skupu pisaca u Lisabonu.
Delujući iznureno, ali sa osmehom, umotana u sari, Nasrin je potvrdila da će se vratiti u Bangladeš, ali i dodala: „Ne znam kad. Čak i sad (fundamentalisti) traže moju smrt javnim veša-
njem. Bila sam prinuđena da se krijem. Na kraju sam morala da se predam... Za sada sam slobodna“, rekla je.
Govoreći o tome šta joj se dešavalo otkako je vlada Bangladeša naložila njeno hapšenje, Nasrin je kazala da su njene reči „po-
grešno prenete“.., перо
LIČNOSTI U VESTIMA: VITAL!) ČURKIN
|Cinik sa
kredibilitetom
Mesto ambasadora u Belgiji i predstavnika u NATO za Čurkina predstavlja nagradu za ono što Je učinio u pO-
| kušajima da se okonča rat u
· Jugoslaviji Zoran Mandžuka
On je inteligentan diplomata evropskog kova koji zna kako da postupa sa Zapadom i kako da razgovara sa Slovenima, a da pritom ne uznemirava ni jedne ni druge; on je hladnokrvan, on je brz, a najviše od svega, on zna da govori onako kako treba.
On — Vitalij Ivanovič Čurkin (42) — stigao je ovih dana do nove, u njegovoj) karijeri dosad redovno uspešne stanice u službovanju državi. Postao je ambasador Rusije u Belgiji i predstavnik u NATO. Nagrada za ono Što je učinio u pokušajima okončanja rata u BiH i razrešenja krize u bivšoj Jugoslaviji. Ili, uz to, i očekivani korak u razvojnom putu čoveka koji otelotvoruje_ novu rusku diplomatiju — Ситкт liči, neko je rekao, na pripadnika „mladih čikaških demokrata savremene Rusije“.
Zašto? Ako želite, glasi jedan od odgovora, da shvatite sve protivrečnosti ı zamršenosti (ovde valja dodati ı uspehe) ruske diplomatije, uzmite za primer Čurkina. Studirao jc u Moskvi na tada elitnom Državnom institutu za međunarodne odnose, bio je potom referent (od 1974. do 1982.) u odelenju za prevodioce MIP (kada Je radio i u SALT pregovorima), otišao je, zatim, u sovjetsku ambasadu u SAD (na TV je nekonvencionalno i uspešno objašnjavao Černobilj Amerikancima, recimo), a tokom pet godina je došao do mesta prvog sekretara.
Ponovo Moskva, do 1989. U Međunarodnom odeljenju CK KPSS, odakle ga „izvlači“ Eduard Ševardnadze postavljajući ga za predstavnika za štampu MIP gde je, ubrzo, 1990, postao i načelnik Uprave, objašnjavajući, dva puta nedeljno, sovjetsku politiku. „Preživeo“ je i raspad SSSR, ostajući ideološki rasterećen. Postao je, zatim, kao zamenik zadužen za evropske poslove, drugi deo tandema sa školskim drugom Andrejom Kozirjevim. Sreće se uskoro i sa verovatnim najvećim iskušenjem: sa upornošću diplomate, čiji izgled srebrnasta kosa, naočare ı neizbežan, često nedokučiv, a ponekad i krajnje ciničan Osmeh — podseća na sve ređeg intelektualca zapadnog tipa, ulazi u bivšu Jugoslaviju kao specijalni izaslanik Borisa Jeljcina. Čurkin se, kako se pokazalo, nije mnogo kolebao u svojim (ruskim) stavovima. Više od bilo kog drugog diplomate
BiH i razreši kriza u DIUŠOJ
Diplomafa evropskog kova: Vi-
falij Ćurkin
Snimio: M. Koković
bio je u Beogradu, Zagrebu, Sarajevu, na Palama, u Kninu... Kružio je između Moskve i Ženeve, Vašingtona ı Njujorka, stekao je — pored naklonosti štampe — i kredibilitet pregovarača iza koga ne stoji samo Rusija već i sposobnost da se saslušaju sva mišljenja, pri čemu pitanja drugih ne ostaju bez ubedljivih odgovora. Čurkin, kažu, najpre baci kosku, pričeka na reakciju, po potrebi se malo odmakne, ili, ako mu se učini da bi tako trebalo, sve zaoštri.
Bio je sasvim blizu pobede — činilo se prošlog februara — kada je, stojeći sa Karadžićem objavio da srpski topovi napuštaju, a ruske trupe stupaju u sarajevski okrug. Bio je — ali samo jednom — i bez osmeha: kada su bosanski Srbi, suprotno dogovoru, u aprilu nastavili napade na Goražde, Čurkin je zaboravio, svesno kako je posle objašnjavao, diplomatiju. Došao je trenutak, rekao je tada, da prekinemo sve pregovore Sa bosanskim Srbima... „Mi smo velesila, a ne banana republika...“
U pregovorima ·je Ostao uz Beograd, što su mu neki na Zapadu zamerali, ali je opet bio jasan: Nikada se, poručivao je svima, nije uvećavala mogućnost da „zaštita srpske braće“ postane centralno rusko pitanje; nije dopuštao da se ne razume da Rusija neće ugrožavati svoje odnose sa Zapadom zbog Bosne. Jer, „naša politika je jasna. Mi kažemo Srbima: „Podržaćemo vas sve dok se krećete u pravcu mira, a prestaćemo to da činimc čim odlučite da menjate pravac“.
Teško je zamisliti da bi naslednik Vitalija Čurkina u razrešavanju jugoslovenske krize mogao da ima drugačije mišljenje. Mnogo je lakše poverovati da će sa novim ambasadorom u Briselu, Rusija dobiti mesto kome teži i u Belgiji, ı posebno, u odnosima sa NAТО. Žirinovski proučava dela Kim li Sunga
Tokio (FoNet). — Lider ruskih ultranacionalista Vladimir Žirinovski se u PjongJjangu sastao sa funkcionerima Severne Koreje kojima Je rekao da pažljivo proučava dela korejskog socijalizma. Kako javlja Rojter, prenoscći vest severnokorejske agencije KCNA, Žirinovski je na čelu Liberalno-demokratske partije imao prijateljske razgovore sa funkcionerima Korejske radničke partije „o pitanjima od zajedničkog interesa“. On se sastao sa najvišim funkcionerima, , Gen-
tralnog komiteta partije, uključujući sekretara Huang Džang Jopa.
KCNA nije dala nikakve detalje razgovora, osim što je navela da je Žirinovski, koji je žestoki zagovornik „Velike Rusije“, a kome se njegovi neprijatelji rugaju kao fašisti-klovnu, ljubitelj dela preminulog staljinističkog lidera i njegovog sina. „Već dugo pažljivo proučavamo radovc poštovanog druga Kim II Sunga i druga Kim Džong Ila“ — rekao je Zirinovski.