Arhiv UNS — Stari listovi — Bivša Jugoslavija

Rukovodilac ekonomske jedinice morao bi da bude sposoban, pošten, savjetan i da razvija dobre drugarske odnose u svojoj jedinici. Iste takve kvalitete u prvom redu traže anketirani i od predsjednika radničkog savjeta. Kod direktora poduzeća, međutim, na čelo tablice osobina koje od njega žele ispitanici stavljaju staloženost i strpljivost, a zatim sposobnost i poštenje. Predsjednik sindikata trebalo bi da po mišljenju anketiranih ima iste kvalitete kao i predsjednik radničkog savjeta.

Smatrate li da bi netko iz radnog kolektiva bolje obavljao-dužnost, nego što je obavlja sadašnji rukovodilac ekonomske jedinice, predsjednik radničkog savjeta, direktor, predsjednik sindikata? Rukovodioci ekonomskih jedinica »najbolje su prošli« u odgovorima. Polovina anketiranih misli da nitko drugi ne bi bolje obavljao taj posao. U ostalim grupama trećina odgovara sa »da«, trećina sa »ne«, a trećina se nije izjasnila.

Brinu Ii se rukovodeći organi kolektiva o uvjetima rada i života proizvođača? Tačno 50 posto odgovora glasi: brinu se, ali ne sistematski. Petnaest posto anketiranih odgovorilo je da se brinu stalno i u dovoljnoj mjeri, a deset posto kaže da se u njihovim poduzećima organi upravljanja ne brinu o uvjetima rada i života proizvođača. Preostalih 24 posto nije se izjasnilo.

Prema mišljenja -250 anketiranih proizvođača podmuklost je mana koju rukovodilac nikako ne bi smio da ima. Na'drugo mjesto negativnih osobina koje anketirani spominju kao veliku prepreku za rukovodioca dolazi neosjećajnost za tuđe probleme. Visoko na listi nedopustivih mana nalaze se sebičnost, sklonost spletkarenju, sklonost prema podmićivanju i kolebljivost. Osim ovih mana kao osobito nepoželjna navodi se šarlatanstvo.

Na pitanje kako se rukovodioci odnose prema kritici članova- kolektiva dobili smo mnogo različitih odgovora. . Većina (35,a%) . kaže da njihovi rukovodioci-prihvaćaju kritiku i ispravljaju svoje griješke. Nešto je manji broj rukovodilaca (28°/o) koji prihvaćaju kritiku, ali ne ispravljaju svoje griješke. Oko 17°/o ispitanih tvrdi da njihovi rukovodioci odbijaju kritiku, a 24°/o misli da se njihovi rukovodioci na neki način nastoje »revanširati« za kritiku. Posve su ravnodušni prema kritici u oko 13 posto slučajeva, kako to kažu anketirani.

Na slične omjere naišli smo i kod posljednjeg pitanja u kojem smo tražili od anketiranih da nam kažu kako samoupravni organi informiraju kolektiv o svom radu. »Informiraju, ali dosta površno«, odgovorilo je 49,2 posto ispitanika. Gotovo 20 posto kaže da su informacije vrlo iscrpne i redovne, a 8.4 posto tvrdi da u njihovim kolektivima uonće nije razvijeno informiranje.