Arhiv UNS — Stari listovi — Bivša Jugoslavija
Varaždin: Što kažu građani, a što odbornici
U komunama provodimo anketu kako bismo utvrdili kakvi su odnosi na relaci ji građa n i n - drušl veno u pravi ja nje
Pitanje je glasilo: Koji su problemi zaslužili pažnju društvenog upravljanja u vašem mjestu?
nVO JE NEKA VRSTA ANKETE koju smo ovaj put proveli u Varaždinu, među građanima različitih dobi i profesija. Svima anketiranima postavili smo jedno pitanje: »Koji su problemi, po vašem mišljenju, zaslužili pažnju organa društvenog upravljanja u vašem mjestu?« Svaki učesnik ankete govorio je o onome što je zapazio, a razumije se da su u obzir došli samo odgovori na pitanja od općeg interesa za čitavu komunu. Odgovore građana na naše pitanje uporedili smo s onim o čemu se u posljednje vrijeme govorilo u općinskom vijeću i vijeću proizvođača narodnog odbora u Varaždinu. Željeli smo saznati da li o problemima koje su spomenuli građani Varaždina znadu 1 nadležni organi društvenog samoupravljanja, odnosno što oni o tome misle, kakve su odluke donijeli ili kakve namjeravaju donijeti. Moramo odmah reći da su općinsko vijeće 1 viječe proizvođača varaždinske komune veoma dobro informirani o akutnim i još neriješenim komunalnim i drugim problemima, koje su spominjali građani. Ukratko: nema problema koji su spomenuli građani, a da se o njemu nije diskutiralo i na sjednicama narodnog odbora. To, dakako, ne znači da su svi problemi grada riješeni, ali je nesumnjivo korisno već i to da u narodnom odboru znadu što tišti građane. Varaždin se poslije oslobođenja snažno razvio i nije čudo da se u eri brige za »velike stvari« zaboravilo tu i tamo na »sitnice« koje to ipak nisu. B. S., službenik, u odgovoru na naše pitanje kaže: U našem gradu postoje tri specijalizirana poduzeća i to: »Granap« za «iješovitu robu, »Jedinstvo« za tekstil i galanteriju i »Crvena zvijezda« za prodaj« željezne robe, građevinskog materijala i razne tehničke robe. Svako poduzeće ima po više prodavaonica, ali to malo znači, jer su cijene, kvalitet i asortiman robe u svakoj prodavaonici isti. Ako želimo kupiti neku sitnicu koju su ljudi iz nabavnog sektora bilo kojeg od ta tri poduzeća zaboravili da nabave, mi moramo ići u Zagreb ili Maribor. Osim toga, nema konkurencije! Najteže je s tehničkom robom. Tu nema nikakve konkurencije izvana. Postoji jedna prodavaonica i to je sve. A Varaždin je veliki grad koji bi mogao »progutati« i tri takve prodavaonice. Tako kaže građanin Varaždina. A evo stava narodnog odbora. Na sjednicama obaju vijeća narodnog odbora često se vode diskusije o problemima u trgovačkoj mreži Varaždina. Međutim, o problemima koji su proizašli zbog toga što u gradu postoje tri specijalizirana poduzeća nije se diskutiralo u posljednje vrijeme. O teme se puno govorilo prije dvije godine kad je donijeta odluka da poduzeća postanu ovakva kakva su sada. Neki odbornici su prikazali problem dnako kako ga je iznio i građanin B. S., ali se o tome govorilo samo načelno. No, ostaje činjenica da taj problem postoji. Nastoji se riješiti tako što se omogućava pojedinim tvornicama u gradu i izvan grada da otvaraju svoje prodavaonice. Neke su od tih prodavaonica već otvorene, a druge će biti otvorene. A sada da čujemo primjedbu građanina D. R., direktora poduzeća. Evo što on kaže: Imamo jednu od najljepših kazališnih zgrada u zemlji sa 560 sjedišta. Decenijama je već poznata kazališna tradicija Varaždinaca, ali je činjenica da je posljednjih godina »navala« na kazalište splasnula. Dvorane su poluprazne. Mislim da su uzroci u k)šem repertoaru, koji je godinama bez osvježenja. Onli smo da je prošle godine narodni odbor općine dao 40 milijuna, a ove godine 50 milijuna kao dotaciju kazalištu. Kako to? Daju ge novci, a sve ostaje po starom. U narodnom odboru imaju ovo mišljenje: Početkom ovog mjeseca, a to znači na posljednjem sastanku općinskog vijeća, vodila se burna usija o našem kazalištu. Primjedba građanina
stoji - dvorana je poluprazna, repertoar slab. Odbornici su se složili da se ove godine odobri dotacija od 50 milijuna, ali pod uvjetom da se ispita stanje u kazalištu prije nego što se ti milijuni dodijele. Formirana je posebna komisija, koja će o tome podnijeti iscrpan izvještaj narodnom odboru. U svakom slučaju bit će donijete neke mjere radi sređivanja stanja u kazalištu. Toliko o kazalištu. Sada da čujemo i mišljenje domaćice B. Ž. Kod nas je »kantarima« i zabranjeno i dozvoljeno da prodaju mlijeko. Postoji doduše propis da je proizvođačima dozvoljeno da »kantare«, ako ispune određene zdravstvene i higijensko-tehnićke zaštitne mjere prilikom proizvodnje i prodaje mlijeka. No, izgleda da nitko o tome ne vodi računa. S druge strane imamo gradsku mljekaru, koja također prodaje nepasterizirano mlijeko. U prodavaonicama gradske mljekare mlijeko je skuplje za 5 dinara nego kod »kantara«. Oba vijeća su više puta diskutirala o snabdijevanju grada mlijekom. U gradu se troši oko 7000 litara mlijeka od čega mljekara prodaje 3000. a ostalo građani kupuju od seljaka. Sto se tiče kontrole »kantara«, ona se vrši povremeno i to pomoću »štih-proba«. Dakako, zbog toga se 'može dogoditi da prodaju mlijeko i oni proizvođači koji ne ispunjavaju potrebne uvjete. Činjenica je također da gradska mljekara ne prodaje pasterizirano mlijeko, jer nema za to potrebnih uređaja. Međutim, intenzivno se radi na tome da se ti uređaji što prije osposobe. Prvog jula ove godine mljekara treba da pusti u prodaju pasterizirano mlijeko. Penzioner L. S. spomenuo je problem koji su također iznijeli i brojni drugi Varaždinci. Trgovačka mreža je koncentrirana uglavnom u centru i u bližoj okolici centra. S druge strane postoje čitavi gradski rajoni u kojima nema ne samo trgovine, nego čak nema ni trafika. Recimo na kolodvoru postoje dvije trafike i jedna prodavaonica delikatesa, a u području Sajmišta, pa oko Vojne bolnice, zatim Opće bolnice i nekim drugim mjestima u gradu nema ni spomena bilo kakvoj prodavaonici. Ljudi zbog toga moraju da dugo pješače da bi došli do najbliže prodavaonice. Zašto je to tako? Gradski odbornici kažu da se tom problemu posvetila velika pažnja i da se o tome mnogo diskutiralo. Već je na sjednicama zaključeno da se otvore,trgovine u nekim gradskim područjima gdje ih ranije nije bilo. M. D., službenik, otac troje školske djece: Osjeća se veliko pomanjkanje školskog prostora, osobito u osnovnim školama. Djeca pohađaju škole u dva, a u nekim školama i u tri turnusa. Ima škola u kojima se radi od jutra do kasne večeri: prije podne i poslije podne školu pohađaju osnovci, a poslije podne polaznici večernje škole. Zbog toga što djeca pohađaju škole u »nevrijeme« poremećen je normalan rad osnovaca, ali isto tako i polaznika gimnazija i ostalih škola. Odbornici već odavno vode bitku s tim problemom. Evo što kažu: U gradu ima gotovo dvostruko više školskih zgrada nego prije rata, ali je i broj polaznika višestruko veći. U gradu ima preko 11.000 učenika iz grada i bliže okolice, a čitav grad ima oko 23.000 stanovnika. Narodni odbor čini sve što je moguće u granicama svojih financijskih mogućnosti da se to pitanje riješi. Zbog objektivnih razloga ne može se brzo riješiti taj problem. Ovih nekoliko odgovora u našoj anketi predstavljaju najosnovnija zapažanja Varaždinaca o nekim problemima svakidašnjeg života u njihovu gradu. Neke manje važne primjedbe, a pogotovu one čija se riješenja mogu naći i na sastancima osnovnih organizacija SSRN nismo iznijeli, jer ne zahvaćaju u opće probleme mjesta. No, dovoljno je i ovo da se pokaže uska suradnja, koja postoji na relaciji građani narodni odbor. S. Z.
Tvornica »Varteks« najveće je varaždinsko industrijsko poduzeće
Varaždin je dobio mnogo novih stambenih zgrada
8
1. MAJ 1962