Beogradske novine

Broj 1. PRILOG

Hapsburška monarkija i Dositije Obradović. Dositije je Obrađović bio svome narodu p r v i u č i t e 1 j, pa mu je želio svako dobro i što bolji napredak. On je iz sve svoje snažne i plemenite duše nastojao, da sebi postavi krasnn, a i veliku zađaću, da bude odgajač u onofn uzvišenom smisiu, u kojem su u 18. i 19. stoljeću radili sa svojim učenicima Pestalozzi, B asedo\y i Herbart. Dositije je Obradović nastojao onako, kao i veliki historičar -Jean B. W e i s s, koji je napisao sam svjetsku historiju, a osobito obradio novije doba. Taj ie veliki njemački učenjak snažno svoje znanje stavio u službu velike ideje, da pouči čitaoca o njutarnjoj svezi dogagjaja, koji ravnaju čovječanstvom u raznim stoljećima i u raznim krajevima. Jean B. Weiss je prinio čovjeku ogledalo sa slikom vlastitoga njegovoga bića, pa mu je historijom — tom učiteljicom čovječanstva — pokazao ništetnost njegovu i snagu božju, lcoja svim tim ravna. Tako -Jean B. Weiss djeluje kao odgajač u najširem smislu, a kao odgajač najvećega ugleđa, kojima riječ seže đaleko preko školske sobe, dapače preko granica svake škole, jer su je raznašali učenici njegovi vjerno i s poštovanjem. Ovakovo poštivanje stečeno jednom, nije samo na čast i ugled za života, već je kao zrno, koje iz krila rodne zemlje ragja stablo, a ovo stablo kroz stoljeća i pokol.jenja đonaša slatki plođ. Slično gledamo u Dositija Obradov i ć a i slično je njegovo mišljenje u kulturi. Fa upravo, kada se je Dositije bio ođluBorba Rusije za zlato. Ruska je vlada obećala vlasnicima zlatnih rudnika u Rusiji povječanje novčane nagrade sa 30%, ali vlasnici rudnika nijesu sa tim zađovoljni, jer je, vele, radna snaga, a i uopšte uzdržavanje rudnika poskupilo 50 do 100%. Cijena solotničkom zlatu, koja je dosad bila 5.51 rublja, prema najnovijoj odredbi ruske vlade povišena je na 7.15 rublja. Ova cijena, ma koliko bila visoka, još je uvijek niža za više od 20% od cijene, koja je na drugoj strani odobrena; jer od prekupaca koji zlato izvoze u Kinu, plaća se solotničko zlato 8 do 8.60 rublja. I prema tome nije nikakvo čudo, što vlasnici zlatnik rudnika prodaju i stranim agentima. Razumije se, da su Rusi označili opet -zle Nijemce“ da su oni krivi za ovu novu rusku nezgodu. Nijemce su označili, da su oni dali uputstva stranim agentima, da povise cijene žutoj rudači, da bi se on izvozio u Kinu. Naročito zlato iz prijeđjela Amura, Sabajkal-a, Irkucka izvozi se skoro isključivo u ITinu. Besmišljenost tvrdnje, da se rusko zlato otkupljuje za račun Njemačke

Beogradske Novine

čio početkom osamdesetih godina 18. stoljeća, da izagje svojirn književnim radom i da se posveti knjizi, bilo je gibanja i novih oblika života. Veliki je utjecaj imao na Dositija reformni rad cara -Josipa 11. h ap s b u r š k o g — pa je njegovo pisanje prožeto najvećim poštivanjem, iskrenom Ijubavi i najsrđačnijom odanosti prema velikoj i moćnoj hapsburškoj monarkiji. Kako Dositije oduševljeno gleđa u ovo sjedište kulture i ovaj štit naroda, razabire se iz jedne njegove pjesme, koja mora biti poznata svakom poznavaocu njegovih djela. U ovoj se pjesmi vidi veza uzmegju B -Josipovskim pokretom" i Dositijevim stupanjem u književnost u proljeće 1783. godine. Tu pjeva Dositije : kćeri mlade, na udaju, Cveće beru, vence spletavaju, Sa ružicom svoje prsi krase 1 vesele uzvišuju glase N a p o h v a 1 u r i m s k o g a c e s a r a, Austrijskog D vora gospodaral" Govoreći o samom caru -Josipu II., Dositije ne može naći riječi, da ga đovoljno | uzvisi, pa pjeva: „Sunce sveta i blagodjetelju, Blažena majka, koja te rodila, Sveta sisa, koja te dojila! Minerva je, Boginja mudrosti, Prosvetila tvoj duh od mladosti, Temis s tobom na prestolu sedi I tvojih usta Astrea besedi u Zanimljivi su Dositijevi filozofski izgledi, kojima odaje, da mu nijesu strane glavne struje tadanjeg duševnog života: ,,A sad svoje plane proizvodi. 0 vek zlatni, o slatka vremena, Kad je opšta ljubav užežena, Srećne smo mi, sretne kćeri uvidjeli su najzad i široki slojevi ruskoga [ društva. Tako na primjer piše petrogradska ,,R i j e č“ u jednorn od svojih posljednjih ! brojeva: Rusko ziato ne razhkuje se od zlata iz inozemstva i prema tome ne plaća se za rusko zlato neka naročita cijena. Sirovo zlato, izvozi se u Kinu još po jednom ranijem trgovinskom ugovoru. Ovo zlato ne izvozi se za račun Njemačke. Kad bi se pređpostavilo, da Nijemci lcupuju naše zlato: čime plaćaju oni to zlato? Sa svojim vlastitim zlatom? A to bi tek bila besmislica, koju Nijemci zacijelo nebi učinih, da sirovo zlato plaćaju kovanim zlatom. Sirovo zlato kupuje se za kovano zlato samo za povoljnu cijenu, a ne kada je cijena tako visoka. Dobro, reći će se onda, Njemci zamjenjuju svoju robu posređstvom Kine za naše zlato. A i to je besmičleno, jer je trgovina izmegju Njemaske i Ivine za sađa svedena na posjlednju mjeru. Sa čime plaćaju dakle kineski trgovci naše zlato? Sa naširn banknotama. A odakle im te banknote? Iz trgovine sa nama. Treba dakle obustaviti svaki promet i svaku trgovinu sa Kinom. Ali prekid trgovinskih odnosa izmegju Rusije i Kine, teško će se izvesti, jer Rusija

Subota 1. januara 1916.

U caru Josipu JJ. gleda Dositije izvor ; svega života i svake milosti — i to je u dubini svoje duše uvjeren, pa pjeva: „Ljubav čistu nećemo gasiti, Nit’ jestestva zakone gaziti, Blago nama, mi ćemo bitmajke, r ragjati eesaru junake, Za sav rod naš mi ćemo g’ moliti, Sa suzama njeniu govoriti: S v e 11 a k r u n o, J o s i p e V e 1 i k i Prosti milost tvoju, na rod srpski Obrati lice i tvoj pogled blagi Xa dedova tvojih narod dragi, O -. Na Solun. Svaki se čas može očekivati navala, austro-ugarskih, njemačkih i b u g a r s k i h vojska na Solun. Grčka je vlađa đoduše f o r m a 1 n o protestovala protiv napredovanja vojski centralnih vlasti na grčkom teritoriju, ali prema izjavama grčko štampe i Rhallisa, vogje najjače stranke u grčkom parlamentu, priznaje Grčkaisto pravo centralnim vlastima koje su sebi prisvojile vlasti četvrtnog sporazuma. Radilo se je još samo o bugarskim vojskama. Megjutim je prema vijesti bugarskog službenog organa „Narodni Prava“ grčlti poslanik u Sofiji izjavio u ime svoje vlađe bugarskom ministru pređsjeđniku Radoslavovu, Grčka n e i m a ništavišeprotiv t o g a, d a b u g a r s k e četepregjunagrčko z e m 1 j i š t e, ako je to u i n t e r e s u c e ntralnih vlasti apsolutno nužno. Radoslavov je ovu izjavu primio do znanja s priznanjem i ponovno izjavio, da bugarske čete nećediratigrčke ne uvozi iz Kine samo neke luksuzne artikle, za koje bi prosto mogla zabraniti uvoz, nego Rusija donosi iz Kine mnoge vrlo potrebne artikle za vojsku i narod. Zato mjerodavni ruski krugovi neće ozbiljno smjeti ni pomišljati na prekid odnosa sa Kinom. Megjutim ažija zlata u Rusiji i dalje će da raste i to Rusi ne mogu sprječiti, pa ma kakve mjere preduzimali. Cinjenica, da je ruska vlada i zvanično obznanila, da đoznačava povečanje novčane premije sa 30°/ 0 vlasnicima rudnika za sirovo zlato, z n a č i u stvari zvanično ruskopriznanje opotpunomslomu ruskili finansija ivrijednosti ruskih papirnih novčanica. Mnogobrojni frontovi na kojima se Rusi bore, povećali su se sađa još sa jednim frontom: R u s i j a s e b o r i i za zlato i njegovu vrijeđnost. I na ovom frontvi postaje borba sve ozbiljnija u kohko je beznadnija. Rusi jadikuju, ali bez nade, da će im jadikovanje, što pomoći. Jađikovanje Rusije zacijelo se kosnulo i francuskog srca. jer Francuzi imaju mnogo ruskih papira. Ali možda Rusi iskreno ne jadikuju. Jer poznato je, da je dužnik uvijek u boljem položaju nego povjerilac!