Beogradske novine

Broj 18.

10. februara 1916.

Beogradske Novine

Beograd, četvrtak

Ali mi se nesmijemo zavaravati, da je ovim borbama zapečaćena njena sudbina. Žešće nego ikada vodi se ovih dana opet borba oko nje.“ Barzini je znao šta je radio, kada je posljednjom rečenicom svog lijepog opisa borbe, pripremio svoje zemljake, da će radost zauzeća ovih položaja i ovog puta trajati samo vrlo kratko vrijeme. Onoga dana, kada je objavljen u talijanskom listu njegov čianak, 26. januara, javio je austrougarski generalni stožer, da su carske i kraljevske čete osvojile neprijateljske položaie kod Osiavije i tom prilikom zarobiie 1197 vojnika, i 45 časnika. A od tada Barzini nije više imao prilike, da opisuje kako su Oslaviju opet osvojile talijanske čete, od tada Oslavije nije više promijenila gospodara, i za iznjurenost talijanskih četa dovoljan se dokaz može naći već i u tome, što Cadorna i ne pomišlja više, da talijanskoj vojsci stavi u zadatak, da ponovo osvoji Oslaviju. Talijani se dakle i sami osjećaju, kao pobijegjeni.

Narodna privrjeda. Poboljšanje valutnih cijena. Na valutnom trgu u Austro-Ugarskoj ima da se zabiiježi i dalje bitno poboljšavanje. Ono se nalazi u ostvarivanju vrijednosti sviju inostranih sredstava za plaeanje. Umjerenost valute uzima svoj izlaz sa berlinskog trga, na kome se u posljednje vrijerne pojavila jaka tražnja krunskih novčanica, što se dovodi u vezu sa nabavijanjem njemačkog kapitala za austrijske i ugarske nepokretne vrijednosti. U vezi sa poboljšanjem cijene krunskih novčanica u Berlinu, bilo je ovdje i većih ponuda u njemačkim sredstvima za plaćanje. U isto vrijeme opazilo se bitno padanje vrijednosti valute neutralnih država. Ponovno otvaranje bečke burze. Poslije temeljne pripreme izgleda, da je pitanje o burzovnonr saobraćaju u Beču sa svim sazrjelo. Riješenje njegovo stoji u tijesnoj vezi sa odlukom, koja se u tom pravcu ima donijeti u Ugarskoj. Ta veza ne nalazi se u kakvim zakonskim opredjeljenjima, nego u prirodnoj ocjeni, da je cjelishodno, ako se saobraćaj efekata u prijestonicama Monarhije razvija na jednakoj osnovi. S toga se može uzeti, da će se to pitanje u obim državnim polovinama urediti na jedan i isti način. Ministar je financije vitez L e t h, odmah poslije primanja svoje đužnosti

Na kolodvoru se tiskala okolo nas velika gomila, koja nas je po neki put i otvoreno grdila, vidio sam tu i reportera ruskoga ,,Kiev“-a, i njegov ruski list bio je moj ruski bukvar, iz koga sam, kao i iz natpisa uz put učio ruski da sričem. Poslije dva dana, na moje veliko iznenagjenje, imao sam već prilike, da u „Ruskoje Slovo“ pročitam cijelo moje ime, gdje se saopštava, da sam zarobljen. A to je ono isto „Ruskoje Slovo" protiv koga sam u svoje vrijeme, kod kuće, tako često pisao. Pa ipak dobro, mislio sam. Ovaj list će ipak prije doći u mojudomovinu, nego moja pošta. Sa kolodvora smo otjerani u tvrgjavu, razumije se praveći veliki zaobilazni put kroz cijelu varoš, da bi gragjanstvo vidilo, kakve je sve pobjede izvojevala ruska vojska. Dogagjaio se, da su isti transporti zarobljenika provogjeni kroz razna mjesta, i uvijek iznova brojani, da bi se na taj način bar u nekoliko popravila sudbina. Otuda potiču i oni veliki, netačni brojevi o našim zarobljenicima u Rusiji. U starome gradu, na kojem se sada čine nova gragjenja, zacijelo zbog stalnih „ruskih pobjeda“, pretresani smo još jedanput svi iznova. Rusi su tražili sve što se još ma za šta rnoglo upotrijebiti. Oduzeli su nam čak i ruske vojničke zdjelice za jelo, koje su nam ranije bili dali. Čak i tu nam još nikako nije data prilika, da se okupamo; mnogi čak nisu imali ni košulje, ali to Ruse, i ako smo mi jasno iskazali našu nevolju, nije dirnulo ni najmanje. Utovariše nas idućeg dana opet u „konjske" vagone, i opet putova-

ocijenio mogućnost uregjenja burzovnog saobraćaja, pa je preduzeo korake, da prije svega izvede razbistravanje gledišta u financijskim krugovima. Poslije je mnogih razgovora i pregovora postignuta suglasnost i u krugu su bečke burzovne komore pregovori toliko napredovali, da se mogu otvoriti pregovori i sa financijskom upravom. U idućim če danima ministar financije vitez L e t h preduzeti savjetovanja sa zastupnicima burzovne komore i drugim ličnostima financijskog svijeta, koje su se s tim pitanjem bavile. Cijelj je, da se stvore konačne predpostavke za ograničeni početak burzovnog saobraćaja i da se u isto vrijeme primjenu iskustva, koja su stečena za vrijeme rata, da bi se mogle suzbiti moguče pretjeranosti spekulanata. Austrijsko svjetleće ulje za Njemačku. Austrijska je vlada izjavila gotovost, da obnovi ugovore o snabdijevanju Njeinačke svijetlećim uljem. U novom ugovoru za nabavku učastvovati će pored državnih mineralnih tvornica još i dvanaest privatnili rafinerija. Količina nabavaka iznosi 6600 cisterni, od kojih 2800 dolaze na državne rafinerije, a ostatak na pomenute rafinerije. Cijena je prema ugovoru o nabavki nešto viša od one u prvom ugovoru. Engleska lutpovina žita u Rumunjskoj. „La Politique“, organ Margilontanov, piše : vijest, 1 da su engleski kupci položili treći dio kupovne cijene, a to je 90 milijuna leja u zlatu, kod rumunjske Narodne banke, osniva se na jednoj zabludi. Ni jedan heler neće doći u Rumunjsku. Deponovanje će se 3,300.000 funti šteriinga izvršiti kod engleske b a n k e na račun rumunjske Narodne banke. Ovaj novac unijeti će Narodna banka na fiktivan način u svoje podrume i služiti će kao osnova zaizdavanje262,000.000 leja novčanica, s kojima će se isplatiti prodavci rtitnunjskog žita. Ako bi se Engleska razljutila, onda deposit stoji na njenom raspoloženju u rumunjsko izdavanje novčanica ostaio bi bez odgovarajuće tnetalne podloge, čime bi se stanje Rumunjske vrlo pogoršalo. Znatno smanjenje zemljišta za usjev u Francuskoj. Površina se je zemljišta zasijanog ozimnoin pšenicom smanjila prema prošloj godini sa r a v n o pola milijuna hektara, a prenta 1914. za 1.2 hektara. To spadanje stoji u vezi sa činjenicom, što su od neprijatelja posjednuta baš najplodnija polja sjeverne Francuske, koja su do sada davaia najveći postotak od čitave žetve.

smo bez prestanka, opet tri dana i tri noći, ovoga puta samo u pravcu na sjevero-istok. Prolazili smo stalno pored daščara klonih padu, koje oni nazivahu seoskim kućicama. Samo po kad-kad prolaziii bi kroz neku veću varoš, većinom noću, i sretali bi tu nove transporte vozova sa vojnicima ali — bez pušaka. Zaključujući iz napisa sa vozova, koji su se sa nama ukrštali na pojedinim stanicama, naiazili smo se na pruzi Kiev-Moskva. Jednog jutra istjeraše nas iz voza. Blagodareći mom revnosnom učenju slova mogao sam na stanici pročitati natpis ,,Sasovo“. Pravo rusko selance, postavljeno u sred pijeska, a sve na drvu, drvu i opet drvu. To je bila željeznička stanica za nama odregjeno mjesto „Jelatmi", južno izmegju Moskve i Vladimira. U jednoj čajdžinici, u koju nas uvedoše naši stražari — nas je sada bilo svega 40, ostali su na ranijim stanicama skinuti sa voza, orijentisao sam se ja na brzu ruku o našem pcložaju, na jednoj ruskoj zemljopisnoj karti, koja je visila o zidu. Doručak, i ako nam je dat vrlo gostinjski, u stvari nije bio nišra. Stražari, koji ! su dobijali po 34 kopjeki za izdržavanje svakog zarobljenika, nesumnjivo su veliki dio zadržavali za sebe, jer hljeb i čaj što su nam dali, nije više koštao od 10 kopjeki. Češće su nam prilazila, naročito ruska djeca, | i htjela su od nas da saznadu, kakvi smo mi barbari, i da li zarobljenicima odsjecamo uši i noseve. Ovakva pitanja ne treba da začugjuju, kada se pomisli, da su nas stari Rusi još i pi- !

Prilog

Proizvodnja zlata u Erdelju. Proizvodnja je ziata erdeljskih radionica harkortških rudnika i kemijskih tvornica iznosila li tnjesecu januaru 105.000 granta. Cijelokupna je proizvodnja u prošloj poslovnoj godini iznašala 767.000 gratna, prema 937.000 za isto vrijeme prošle godine.

Treći engleski ratni zajam. Prema zaključenom sporazumu izmegju Mac Kenna i londonskih banaka iznašati če treći engleski ratni zajatn 400 milijuna funti šterlinga. Biti će 5 postotni; na deset godina ne može se odkazati, a emisija mu je 99° u, 4 l /a postotne obveznice drugog ratnog zajnta, koje staje na 97 uzeti će se sa 100 tt zamjenu za nove obveznice.

Poljoprivrjedna banka u Varšavi. Po njemačkom primjeru osnovati će se u Varšavi poljoprivrjedna banka radi potpomaganja zemljoradnje. Poljoprivrjedno kreditno društvo dati će u tu cijelj 3 milijuna rubalja. Morgan na putu za Evropu. Zastupnik ,,Wolffovog“ ureda javlja bežičnint brzojavont iz New-Yorka: Morgan je otputovao u Evropu, kako se govori, da zaključi novi francuski zajam od 250 milijuna dolara. Trajanje zajma predvigja se tri do pet godina, a osigttran će biti podlogom od vrijedećih papira. Kako se čuje. cio iznos ovog zajma upotrijebiti če se na piaćanja u Americi. Podloge za zajam sačinjavati će vjerojatno američki vrijedeći papiri i obligacije drugih vlada, koje je francuska vlada za to predobila.

Firme sviju vrsta ZA UREDE I PRIVATNA LICA po porugjbini šalje ođmah DAVID FRANK, firmopisac Brod na Savi. — Telefon 75. Bliža obavještenja daje uprava ovog lista. 3L C21

tali u koliko Bogova mi vjerujemo i dali i mi u kućama stanujemo, kao i oni. Oni su zacijelo mislili na stračare. Sa mlagjima smo se lakše sporazumili. Vidi se, da su oni bistri, da imaju glavu, koja hoće da misli, i impulsivni kao što su Rusi od prirode, donjeli su odmah brzo i zaključak: „Onda ćemo doći kjvama, čim nas odavde istjeraju“. Da, ali nas ne ispitivahu samo civilisti, bilo je megju njima i rekonvalescentnih vojnika, a jednom prilikom i dva starija ruska podčasnika, jedan kaplar i jedan narednik. Posljednjenr sam čak morao, na njegovu ponovnu molbu, da napišem na jednoj karti — to je bila izglednica sa slikom carevom i njegovih generala — preporuku, da on hoće pošteno i iskreno da se preda. Ali nije bio strah, što je primoravao ove ljude, da se odlučuju na ovaj korak. To je samo oskudica patrijotizma kod ruskog naroda, i neinteresovanje za sve, što se tiče opštih stvari. Ruska je vlada sama dovela do ove opšte nezainteresovanosti, ne dajući narodu mogućnosti, da se vaspita, i sada sama žnje plodove, koje je posijala. Meni je to tada dobro došlo. Za napisanu prepcruku dobio sam od ovog narednika dva komada po 15 kopjeki, dva srebrnika, za koliko je ovaj dobroćudni Rus izdao svoju otadžbinu. A ja sam megjutim, za moje tadašnje prilike, dobio obrtni kapital, koji mi je ostao i pored sviju ranijih pretresa, tako da sam se riješio misliti, kako da se napravim samostalan b j e g s t v o m. (Nastaviti će se).