Beogradske novine

10. februara 1916.

Beogradske Novine

Beograd, četvrtak

Strana 3.

Broj 18.

Švedski kralj Gustav kao posrednik. Stockholm, 9. februara. Kako stokholmski list „Socialdemokraten“ saznaje od svoga londonskog dopisnika, govorilo se prošle godine u političkim krugovima Engleske o rijetkom koraku koji je švedski kralj Gustav, preko švedskog poslanika u Rimu, preduzeo bio kod talij a n s ke vlade, i to baš u trenutku, kada je predstojalo stupanjeltalije u rat. Korak je imao za cijelj, sprječiti Italiju da stupi u rat na strani četvornog sporazuma. Ako bi Italija ipak ostvarila svoju namjeru, naznačavalo je pismo kralja Gustava, da bi to uticalo na držanje Švedske. Stokholmski dopisnik ,,Politiken“-a potvrgjuje, da ta stvar nije bila nepoznata ni političkim krugovima u Stokholmu. Nesumnjivo je vijest tačna, i ako pismo nije išlo preko poslanika, nego je samo privatno pismo švedskog Kralja talijanskom Kralju, o kome ministarstvo nije ništa znalo. Docnije su, kako se priča, prepisi tog pisma poslati vladama u London i Paris, što bezsumnje otežava švedskoj vladi, da održi svoju neutralnost. Marghiloman u Budimpešti. Budimpešta, 9. februara. Bivši rumunjski ministar predsjednik M a r g li i1 o m a n prispio je sinoć sa svojim sinom u Budimpeštu. On je izjavio jednom novinaru, da je sada več nesumnjivo, da se vojske saveznika moraju povući sa Baikana. Uništenje Šrbije i poraz Rusa pokazuju ispravnost našega shvatanja. Uzdrman položaj Sazonova. Kopenhagen, 9. februara. U Petrogradu se govori, da će prijašnji ruski poslanik u Beču Šebeko naslijediti Sazonova, koji će uslijed imenovanja Stiirmera za ministra predsjednika morati odstupiti. Bolest engleskog kralja. K. B. London, 9. februara. Kralj neče lično otvoriti parlamenat, koji se sastaje 15. februara, da ne bi pogoršao svoje zdravlje. Potopljen engleski parobrod. K. B. London, 9. februara. Potopljen je engleski parobrog Argo. Odstupanje francuskog državnog podtajnikaza aeronautiku. K. B. Paris, 9. februara. Državni podtajnik za aeronautiku Besnard podnio je ostavku. Oskudica uglja u Italiji. Obustava rada jedne tvornice plina. K. B. Lugano, 9. februara. Tvornica je plina u Reggio nelle Milia obustavila svoj rad. I druge tvornice plina i industrije vrlo teško snose oskudicu u uglju. Francuska će čekati napad. Ziirich, 8. februara. Kako iz Parisa javljaju, ratni je savjet sila sporazuma zaključio, da se prema prijedlozima generala Sarrail-a iz Soluna ne preduzima nikakva ofenz i v a, nego da se sačeka samo napad sa neprijateljske strane i da se ograniči na odbranu. Odkrića Salandrovim govorom. Berlin, 8. februara. „Voss. Zeitung“-u javljaju iz Ziiricha: Milanske vijesti iskazuju poražavajući utisak, koji je izazvao Salandrin govor o povlačenju talijanskih četa iz Arbanije, kog je držao nedavno u Turinu. Govori se o nesuglasicama izmegju vlade i generalnog stožera zbog narodne nesreče, koja prijeti. Salandra je u Turinu htio, s obzirom na obrt raspoloženja da učini pritisak na francusku vladu. Nestajanje simpatija za četvorni sporazum. Budimpešta, 8. februara. U poiuzvaničnom „Giornale d’ Italia“ žali se jedan engleski novinar, što u Italiji prijateljsko raspoloženje prema Njemačkoj prevlagjuje. Onj oSugjuje, što većina talijanskih činovnika i službenika, veći dio vojske i skoro svi društveni slojevi učestvuju u tom pokretu. On moli talijansku vladu, da pristupi suzbijanju tog štetnog znaka. Jedan je talijanski poslanik

odgovorio u istom listu na englesku žalbu, kako on ne sumnja, da postoji pokret prijateljskog raspoloženja prema Njemačkoj, ali smatra da je protivu toga jedino sredstvo što uzajamnija suglasnost izmegju saveznika.

Ovo je nastojanje Italije, da se na bilo koji način približi Njemačkoj, više nego prozirno. Kao u prošiosti vazda, nastoji Italija i danas da dogje do svog cilja tugjom pomoći. Već je poslije druge bitke na Soči pokušala Italija u Berlinu u tom smislu sondirati teren, ali je već i onda odbijena najodlučnije i upućena sa svojim predlozima u Beč. Ovaj će se novi pokušaj talijanske besramnosti i podlosti završiti jednako, kao i prvi. Današnja Italija ne može računati, da će joj ikada više poći za rukom nastaviti sa svojom starom politikoin spletke — ona mora j požnjeti, što je posijala.

Nerad u čuvenim mramornim majdanima Lugano, 9. februara. Stanovništvo je Carrara, gdje mramorni majdani miruju, protestvovalo odlučuo protivu vlade.

Rat i engleski državni prihod. H a a g, 8. februara. U jednom govoru, koga je držao na londonskom j poljoprivrjednom sveučilištu, ministar je S a m u e 1 j rekao, da engleski državni prihod iznosi 2400 milijona pfunti sterlinga. Kako je za ratne troškove potrebna svota od 1800 milijona, ostaje prosječno na svakog stanovnika po 13 pfunti sterlinga za godinu j dana. Prema tome je, rekao je ministar, potrebna krajnja štedljivost. Kako je engleski zakon protiv zelenaštva i zelenaša srazmjerno blag, riješilo je englesko ministarstvo unutrašnjih djela, da izda strogu naredbu, da se stanovi u Londonu, koji su plačani 2—3,35 pfunde, ne mogu ni sada skuplje izdavati, nego u mjesecu augustu 1914. godine. Samo ako je stan znatno popravljen može se kirija malo povećati, ali i to samo srazmjemo prema troškovima, koji su učinjeni i biti će zakonom regulisano koliko. Potrošnja alkohola u Engleskoj. Gravenhage, 8. februara. Na posljeđnjoj je sjednici radničke stranke u BrisLplu utvrgjeno, da je novoustrojeni ured za kontrolu potrošnje alkohola, utvrdio baš suprotno od onoga, što je vlada očekivala. Mjeseca novembra 1915. godine istočeno je 110.000 galona viski više nego mjeseca novembra 1914. godine. Nepovjerenje Rusije naprama Švedskoj. Stockholm, 9. fecruara. U ruskira mornarskim krugovima uvjerava se, da će idući dani donijeti važne dogagjaje na moru. Odnosi Rusije prafha Švedskoj zahtjevaju uvećanu pripravnost na moru. Osim toga je ratni savjet entente zaključio, da se pod rukovogjenjem Engleske preduzme koncentrična fronta akcija, u kojoj će učestvovati sve države četvornog sporazuma. Za sad se Itaiija tome protivi.

Dnevne vijesti. Početak školske obuke u Beogradu Poslije dugih mutnih dana otvaraju se opet vrata b e o g r a d s k im š k o 1 a m a na radost i za dobro sviju. Brže nego što su, pod prilikama u kojima se nalazimo, i najveće optimiste držale za moguće, pokazuje carsko i kraljevski vojni generalni I gouvernement, ovim novim djelom napredka i humanosti, koliko je njemu stalo, da ispuni obećanje dato 7. januara ove godine, da će pomoći srpskome narodu, da se što prije zavedu redovne prilike. Za sada se pristupa otvaranju jedne ustanove, provizorne osnovne škole u Bitoljskoj ulici, u ranijoj zgradi Tr' govačke Akademije. Ova će škola biti otvorena daI nas u četvrtak, 10. ovog mjeseca u 10 sati prije podne u prisustvu Njegove Preuzvišenosti gospodina generalnog gouvernera grofa S a I i s - S e e w i s-a, koji će svojim prisustvom još naročito povečati ovaj historijski dogagjaj. Otvarajuči škoiu carski je i kraljevski gouvernement želio, da i u ovim danima bure svjetskoga rata, odvoji mladež od opasnosti ulice, i da joj pruži prilike, da se duševno razvije za bolju budućnost. Naročito su za ovo blagodarni carskom i kraijevskom generalnoin gouvernementu roditelji, koji se otvaranjem škola oslobagjaju jedne velike brige. Za sada je otvorena samo jedna škola, jer pri velikoj navali za upis u školu — do sada se upi-

salo več preko 3000 djece — nisu odinah mogle biti nagjene sve prostorije za škole, koje bi i u svakom higijenskom pogledu odgovarale svome cilju. Ali carsko i kraljevski generalni gouvernement neumorno radi, da se otvore i dalje škole, po primjeru škole u Bitoljskoj ulici. Ova je škola petorazredna, i u njoj je postavljeno šest nastavnika. Predavanja če se držati prije i posiije podne, sa po 360 djece, muška su djeca odvojena od ženske. Treba pomenuti, da su blagodareći plemenitoj inicicijativi gospodina generalnog-gouvernera u beogradskom kotaru u većim mjestima već otvorene škole, u kojima predaju hrvatski učitelji oslobogjeni vojne dužnosti, i sa sviju strana primljene su već vijesti, kako je postignut lijep uspjeh otvaranjem ovih škola. U Beogradu se škole otvaraju nešto docnije, jer su zbog velikog broja upisane djece, morale biti preduzete opsežnije rnjere. Pored ostaloga carsko i kraljevski generalni gouvernement, ustanovio je uz školu u Bitoljskoj ulici i pučkukuhinju, u kojoj će siromašna djeca besplatno dobijati hranu. Sa mjerodavnog mjesta nose se još dalje mišlju da se u najskorije vrijeme otvore naročite stručne i srednje škole u Beogradu. „I nov život cvjeta iz ruina“. Još prije tri mjeseca mjesto straha, koje su izbjegavali ljudi, a danas? Svijet šeta danas kroz beogradske ulice, koje su danas čišće nego li ikada za vrijeme mira. Sa divljenjem to priznaju i rogjeni beogragjani. Svuda rade vrijedne ruke; održava se čistoća i u kući i u dvorištu. Oko kolodvora je živ saobraćaj. Ovdje je srce grada. Njegov glavni živac, željeznička pruga preko savskoga mosta, koja ga vezuje sa Austro-Ugarskom, već je davno uspostavljena, i voz za vozoin preko mosta. Još je Mars gospodar dana, narošito ovdje na kolodvoru, ali i obični srnrtni u civilu mogu se već služiti vozom, | koji posvednevno dolazi iz pravca Niš—Stalać i | odlazi u pravcu za Zemun. Od 1. februara zavele su redovan putnički saobračaj na Dunavu Austrijsko Dunavsko Parobrodarsko Društvo i Kraljevsko Ugarsko Riječno i Pomorsko d. d., i vojničkim brodovima izmegju Oršave i Beograda mogu se voziti i civilni. Električni tramvaj odlazi sada i na periferiju grada; i seljaci pješke i na kolima dolaze u grad, da na pijacama prodaju svoje sirovine. Beograd je znatno živahnuo posljednjih dana. I tebi, o ti lijepi stari grade; i tebi će procvjetati lijepša budućnost iz strašnih rujina.

Tačno vrijeme. Svakog dana u podne ispali se u Beogradu jedan topovski metak. To je uobičajeno u svim većim mjestima u Austro-Ugarskoj, i prema ovome svatko može da reguliše svoj sat na točno vrijeme. Povratak u Beograd. Ovih se je dana vratio u Beograd prvak liberalne stranke i narodni poslanik, bivši ministar finansija dr. V o j a V e 1 j k o v i ć. Izbjeglice u Vrnjcima. Svima izbjeglicama, koje se još nalaze u Vrj njačkoj Banji, a megju njima ima i znatan broj uglednih ličnosti, dozvoljen je povratak svojim domovima. | Ujedno im je preporučeno, da se što prije vrate u mjesta svoga stalnog boravljenja. Osugjen zbog špijunaže. Srpski podanik Petar Prvulović iz Bržanca j osudom ratnog suda u Paraćinu, od 15. januara 1916. godiae, zbog špijunaže — počinjene prilikom njemačke ofenzive — osugjen je na smrt. Osuda j je izvršena odmah sutradan 16. januara. Osude ratnog suda. Srpski seljaci Paun B o b o č iz Radenke i Antun Žogan iz Duboča osugjeni su od vojnog suda kod J 4. etapnog zapevjedništva osudom od 15. januara na j smrt radi nepovlasnog nošenja oružja. Osuda je na obojici izvršena na 18. januara u Naresnici. Zvanične objave. PuČanstvo se upozoruje, da će se protiv osoba, koje bez propisane prijave kod električne centrale svojim kučama, trgovinama ili onim za obrt odregjenim prostorijama upotrebljuju električnu struju, u smislu postoječih propisa krivičnog zakona postupati,