Beogradske novine

! *i >2 -

14. jauuara 1916.

Beocratlske Novlne

Nedjelja

Strana 3.

Sjednica parlamenta u Jašu' • Naročlti brzoiav ..MeoKradskilt Novioa".? Stockiiolm, 13. januara. ,1 iidependa n ce Roumain" šaopstava, rumunjska vlada namjerava da puvede isiragu protivu svih poslanika i senatora, koji nijesu došli n Jaš. O tome je podnijet parlamentu zakonski predlog. Dalje se zvanično saopštava, da je iz diplomatskog tijela istupio rumunjski poslanik u Berlinu dr. Beldiman.

skih brodova i 7500 ljudi. Gubici se ua linijskim brodovima povećavaju. Počeli smo rat s lijepim viškom, a sada nain je od 58 naših linijskih brodova već 10 razoreno. Njemačka je i/.Rubila od svojih 35 linijskih brodova tek jedan; to više škače postotak kod nas. — Ovaj je postotak sada ponovo povišen, a njemačke će se podmomice pobrimiti i za daljnja povišenja. Propast talijanskog linijskog broda.

Sadbina rumunjskih bjegunaca. (Naročiti brzojav ..Beogradskih Novina‘‘.l Berlin, 13. januara. Hamunjsko stanovništvo, koje je izbjeglo, ide u susret vrlo žalosnoj sudbini. Ruska vlada je narediia, da rumunjski bjeguuci ne smiju ostati u Besarabiji, nego inoraja dalje prema istoku. Svi ruski lislovi puni su vijesti o nesnošljivosti, koju rumunjski bjegunci soboin donose nelamjemoj bijedi, koja medju njima \1ađa. Pošto nema kola ovi jadnici moraju da pjošače. Uslijeđ vrlo teškog pješačenja po .ovoj studeni, a još gorim putevima hiljađama žena, djece i staraca umiru bijedno na putu. Muško stanovništvo od 16 do 60 godine ruske vlasti zadržavaju, da ih uvrste u vojsku. Na taj če uačin Rumunjsku stići ista sudbina, koja je stigla i SrMju. Njeno žensko i mlado stanovpa4a u masama, a ostatak muških neminištvo, zbog nebrige sporazumnih sila, prolostivo se goni u borbu i krvari sc.

Austro-Usarska. Zastupnik Njegovog Veličanstva cara i kralja u Arbaniji. Kb. Beč, 13. januara. Kao zastupnik Njegovog c. i k. Apostolskog Veličanstva na putu da posjeti važ*a mjesta Arbanije i c. i k. čete koje se lamo nalaze, prispjeo je danas nadvojfoda Maksimilijan u Skađar, gd e je od stanovništva iskreno dočekan i pozdravljen. Kod slavoluka pozdravio je nadvojvodu gradski načelnik toplim govorom. Nadvojvoda je zablagodario vjernom arbanskom stanovništvu na iskrenom dočeku. Poslije svečanog ručka u ćasničkoj inenaži primljene su deputacije, kojom je prilikom nadbiskup skadarski držao govor u korne je dao izraza vjernoali i odanosti arbanske katoličke crkve prema Habsburškom domu i monarhiji. Nadvojvoda je odgovorio i uvjerio nadbiskupa o šimpatijama i interesovanju Njegovog Veličanstva i vlade za đalje napredovanje i razvitak Arbanije. Poslije toga je držao govor glavni muftija Arbanije, u kome je naglasio lojalnost i iskrenost muslimanskog stanovništva Arbanije prema Austro-Ugarskoj i njenoj dinastiji. On je završio riječima: „Zivila Austro-Ugarska, živilo Njegovo c. i k. VeličanstvoP Nadvojvoda je zablagodario i obećao u buduće zaštitu AustroUgarske nad arbanskim muslimanima. Financijski direktor Arbanije Fezi Alikoti pozdravio je nadvojvodu u ime arbanskog činovništva. On vidi u posjeti Njegovog c. i k. Visočanstva krunisanje oslobodilačkog djela c. i k. četa u Arbaniji. U svoine odgovoru nadvojvoda je obećao i dalju pomoć u budućnosti.

Krlzo u firčkoj. Potvrdjenje vijesti o grčkom prijemu sporazumnog uhimatuma. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«; ! v Berlin, 13. januara. „Vossische Zeitung“ javljaju, da se prcma zadnjim u Berlin prispjelim vijestima iz Grčke potvrdjuje vijest „Reuterovog ureda“ o prijemu ultimatuma. Svi listovi bez razlike tom prilikom ističu, kako Grčka nije mogla drugo da učini i kako je to najnovije sporazumno nasilje nad slabom Grčkom najbolja ilustracija o njegovoj „zaštiti malih naroda“. Venizelos usamljen. I »uiao/vj i|iT)spnjao3go AEfozjq rrjjojc/sjJ Lugano, 13. januara. Iz Rima javljaju „Corriere della Sera“ pod 10. januara, da je odluci za popuštanje grčke vlade prilikom ultimatuma pridonijelo u glavnom osiguravanje sporazumnih sila odnosno opasnosti venizelističkog pokreta. Ovo je riješenje uspjeh Italije, čije je stanovišie u •pogledu Venizelosa prihvaćeno na posljednjim sporazumnim konferencijama u Rimu.

BorDc u Mnčedonljl. Ograničenje solunske akcile. (''Jaročiti brzojav „Beogradskih Novina'M Zdrich, 13. jauuara. Skoro svi rimski i milanski listovi, ne> bzirući se na cenzuru, pretresaju iscrpno pitanje ograničenja solunske akcije. ?.at na motu i pod morem. K potopljenju engleskog ratnog broda ,,Cornwallis“. (Niročili brzo.av »Beogradskih NovinatJ Berlin, 13. januara. K potopljenju engleskog ratnog broda ,,C o r n w a 11 i s“ treba podsjetiti, da je taj brod pripadao istom razredu kao i brod ,,RusseI“. Oba su ova broda puštena u more 1901. god. „Russel“ je 25. aprila 1916. u Sredozemnom moru naišao na minu i potonuo. U ono je vrijeme pisao ,,Times“: Do sada smo izgubili deset linij-

(Naročiti brzojav ..Beogradskih Novina’*.) Basel, 13. januara. „Basler Anzeiger" javlja: Iz Rima se potvrdjuje, da je talijanski linijski ratni brod ,,R e g i n a M a r g h a r i t a“ pred Valonom potopljcna bilo uslijed sudara s minom bilo uslijed torpediranja. Posada je brojila 820 ljudi; od ovih se 600 u t o p i 1 o. Ovaj je linijski brod imao sadržinu od 13.430 tona i bio je vrlo jako armiran. Porinut je u more 1901. godine. ,

€rotf l oHollco. SRETNA NOVA GODINA! Svojim ćitaocima i prijateljima pravoslavne vjere srdačno čestitamo novu godinu! Uredništvo |„Beogradskih Novina". Rimo-katoličKo bogosluženje. Danas, 14. januara, održaće se bogosluženja: u Konaku u 8 sati izjutra sv. misa za c. i k. vojsku, a u 10 sati prije podne sv. niisa s propovjedi na talijanskoni jeziku za talijanske ratne zarobi ljenike; u rimo-katoličkoj crkvi sv. misa u 8 sati iz jutra, a u 10 sati s propovjedi na hrvatsko-srpskom jeziku. Evangeličko bogosiuženje. U evangeličkoj crkvi (Vuka Karadžića ul. 9) biće bogosluženje danas u 9 sati prije podne na magjarskom a u 10 sati na njemačkom jeziku. C. i k. časnička i činovnička kasina.

Sutra 15. januara otvoriće se c. i ic. časnička kasina u proširenim prostorijaina dobrotvornog bazara, lcojl se 14. januara ukida. Kratak izvod iz privremenih pravila rečene kasine je slijedeći! Cilj: Opšti sastanak časnika i njima ravnih, njegovanje drugarskog duha. Čianovi su svi austro-ugarski časnici, vojni činovnici i vojnim uredima pridodijeljeni gradjanski činovnici posade beogradske. Gosti: Časnici i činovnici savezničkih vojski, svi putujući austro-ugarski časnici vojni i gradjanski činovnici, zatini kadeti aspiranti i jednogodišnji dobrovoljci kao i njihovi porodični članovi. Bolničarkama i učiteljicama, u koliko su ausirijske ili ugarske državijanke, dozvoliće se pristup u kasinu, ako to zatraže. Talco isto i članovima austro-ugarske i njemačke kolonije, kojima predsjednik tih društava izda legitimaciju. Ugledne gradjanske osobe austro-ugarske pripadnosti mogu se kao gosti uvesti u icasinu. Posjeta je do na daije u radnim danima od 7 i po iz jutra do 9 i po u veče, a u nedjeljnim, prazničnim i u danima, kad se pohadjaju kinomatografske predstave do 11 i po sati noću. Koncerti će se davati svakog četvrtka, nedjeljom i praznikom od 4 do 7 i po sati u veče. Žalbe i predlozi podnose se pismeno predsjedniku upravnog odbora. Ovaj za sad sačinjavaju gospoda: pukovnik M a 1 d a n e r predsiednik, major C h r o m e k njegov zastupnik, kapetan pridodat glavnom stožeru Marsik zastupnik časnika, intendant P a c h n e r zastupnik vojnih činovnika, kapetan Lein a v e r revizor, gradjanski komesar J u ngerth zastupnik gradjanskih činovnika i poručnik Hofstadter opunomoćenik upravnog odbora.

Car i kralj ovdašnjem austro-ugarskom pomoćnom društvu. Austro-Ugarsko druš^vf' za oku| pirane krajeve bilo je prilikom svoje j glavne skupštine poslalo brzojavnu izi javu odanosti Njeg. Vel. caru i kralju, ! našto je iz kabinetske kancelarije sti| gao predsjedniku društva, g. O p p e nheimeru, slijedeći odgovor: „Njegovo carsko i kralievsko Apostolsko Veličanstvo najmilostivije zahvaljuje austro-ugarskom pomoćnom društvu za c. i k. okupirane krajeve na izjavi vjerne odanosti. Po Previšnjoj naredbi. barun S c h i e s s 1, s. r.“ t Miša Stojković. U Kruševcu je preminuo na Badnji dan Miša S t o j k o v i ć, abs, filosof i književnik. Ostavio je za sobom nekoiiko Iijepih nježnih stihcva. prevod Sudermannovog ,,P o d g r e h o m“ i nekoliko valjanih pozorišnih kritika. i Prilozi. Preko c. i k. kotarskog zapoviedništva dobila je naša uprava za austrijsko društvo crvenoga krsta i za ugarsko društvo crvenoga krstaod Mihajla Rašića, paroha iz Umčana 20 K i od Alimpiia llijća, gostioničara iz Grocke 50 K i uputila ih je svojim opredjeljenjima. Traži je opština. Sekretarijatu opštine grada Beograda potrebno je, da se javi Tereza Kuittelgruber, radi izvjesnog hitnog saopštenja.

Premješten odsjek za smietlišta. Odlukom gosp. gradjanskog povjerenika pri opštini grada Beograda, a u cilju racijonalnijeg rada i u interesu zdravstvenih priiika, odsjek za smjetlište iz domova prešao je pod neposredni nadzor i upravljanje tehuičkog odjeljenja opštine grada Beograda. Uredi

| ovoga odsjeka premještenl su u zgradu same opštine grada Beograda i na! lazc se u uredima teliničkog odjeljenja. O prednjem se obavještava gradjanstvo, da se u buduće za sve poslove • u ovom odsjeku obraća neposredno i tehničkom odjeljenju. Mjerina i pijačarina u Beogradu. U prošloj 1916. godini naplaćeno ! je na ime mjerine na opštinskoj vagi S na Cvetnom trgu svega 2308,35 kruna, i dok je na Velikorn trgu naplačeno na ! ime mjerine 2.454,75 kruna; te je s toga 1 naplaćeno u ovoj godini na ime injeri| ne svega 4.763.10 kruna. Na ime pijačarine naplaćeno je u prošloj godini svega 47.357,60 kruna i to na^Velikom trgu naplaćeno je na nne pijačarine 30.960 kruna. a na Cveunom trgu 16.297,60 kruna. Svjedočenje kod opštinc grada Beograda. Prilikom svjedočenja kod opštine grada Beograda radi uzimanja raznih i potrebnih uvjerenja, skreće se pažnja gradjanstvu, da od sada svjedoci moraju imati pri sebi redarstvenu (policajnu) žutu legitimaciju radi utvrde indemičnosti. Bez iste nikoine bez razlike neće se dopuštati svjedočenje kod opštine grada Beograda. Kretanje stanovništva.'« Izvještaj prijavnog ureda od 12. januara: prijavljeno 91, odjavljeno 14, preseljenja 34; u hotelima prijavljeno 137, odjavljeno 120, ostalo u hotelima prijavijeno 223. Izgubljeno.5 % & Sretenović Novak izgubio je od Čukarice do Beograda svoju koncesiju br. 902/L. — Stanojka Cvetić, Deligradska 16, izgubila je 11. o. m. na putu Kneginje Ljubice uiica do restauracije „Kod cara“ (knez Mihajlova) jedan crni bilježnik. Sadržina : 2 banke po 100 K, 5 po 20 i 4 po 2 krune. — Pošteni nalazači neka ove stvari predadu policijskom zapovjedrrištvu. Mno piM. Porcst cijenu od početha rata. Iz statističkih podata]<a središnjeg | povjerenstva za statistiku u Beču, viI dimo porast cijena od početka rata do konca godine 1915. Akoprem i cijene u godini 1915. pripadaju već lijepoj prošlosti, to ih je teško sa sadašnjim prispodobiti i popriječno ustanoviti, za koliko su životne namirnice kroz to vrijeme bile poskočile. Podaci se u glavnome oslanjaju na izvješća o tržnim cijenama većih gra- j dova u Austriji. Sve su te cijene sabra- ! ne, pak je izračunana popriječna cijena za čitavu polu. Evo važnijih predmeta i cijena na početku rata i koncem godine 1915.

augusl 1914. đecemb. 1915.

po 100 kg.

ti krunaina:

u krunama:

pirinač

61'—

256 —

grah (pasulj)

33'50

110.71

leća

84'—

200-—

grašak

39-18

243-—

krompir

9T3

13-67

kava I. vrsti

360 —

470-30

šećer (kocke)

83'84

100-—

crveni (crni) luk

44'-

77-—

bijeli luk

65‘—

346-—

govedjina prednja

157-07

389-68

„ stražnja

16877

40824

svinjetina mlada

189-67

482-39

„ masna

183-17

487-67

slanina

201-—

710-—

svinjska mast

202-27

772-92

tvrdo drvo m 3

12*50

lo.44

kameni ugalj (ćumur) 3 93

4-64

petrolej

36-—

74-79

Ako ove cijene sređimo na jedinicu, te tražimo za koliko je postotaka bilo življenje u decembru 1915. skuplje nego u augustu 1914., to đolazimo do siijedećeg rezultata. Sve namirnice skupa uzete bile su 2 puta toliko skupIje, nego u početku rata, drugim riječima> u kućanstvu su u decembru 1915. vrijedile 2 krune što u početku rata 1

kruna. Za pojedine

predmete

imamo

ove razmjere:

u augustu u decembru

1914.

1915.

pirinač

1 kruna

4-18 K

grah (pasulj)

3-30 „

leća

2-28 „

grašak

3-64 „

krompir

1-50 „

kava

1-30 „

šećer (kocke)

T»

1-19 „

govedjina prednja

2-48 „

„ stražnja

2 42 „

svinjetina mlada

2-54 „

„ masna

2-66 „

slanina

3-53 „

svinjska mast

3.82 „

tvrdo drvo

1-32 „

ćumur

M8 „

petrolej

2-07 „

Zanimiv je još pregled po

pojedi-

nlm mjesecima. Ako uzmcmo

kao te-

melj jednu krunu u

mjesecu

augustu

1914., te su životne namirnice u kasnijim_ mj’esecima rasle kako slijedi: august 1914. K l'— maj 1915. K 1'80

septemb. „

K 104

jun

K 1 90

oktobar „

K 112

jul

K 1-95

novemb. „

K 116

august

K 1 89

decemb. „

K 1*23

sept.

K 1-93

januar 1915

Kl-25

oktob.

K202

februar „

K 1-41

novemb.

K 211

mart

K 1*27

đecemb.

K 2>01

apfil

KI 65

ReZultat petog austrljskog ratneK zajma. Darežljivosti i energičnoj volji auslrijskih naroda ima se blagodariti, što se u trenutku, kad četvorni sporazum nasiojava, da sastankom svojih prvih državnika ponovo svijetu iznese dokaze o svojoj unutarnjoj slozi, kad se u ruskoj carevini ponovo mijenja kabiner. što daje dokaza o dubokim nesuglasicama medju samiir, ministrima i predstojećim prevratnim dogadjajima u ruskoj državi, ishod 5. austrijskog ratnog zajma može obilježiti rekordom, koji predstavlja svotu ođ 4413 milijuna kruna. Kao što se zna, na prvi ratni je zajam upisano 2220 miiijuna. na drugi 2688, na treći 4202, na četvrti 4513 milijuna. Ali kad se uzmc u obzir, da su mnogi upisi još zaostali, onda se pouzdano može> reći, da će iznos četvrtog ratnog zajma biti nadmašen. Pri tome je čudnovato, što svota upisivanja raste h masi tim više, u koliko rat duže traje. Ta okolnost stoji u neposrednoj vezi s pouzdanjem naroda monarhije u pobjedu. Ovu posljednju riječ potrebno je naglasiti, jer je narod onaj, kome pripada glavno učešće pored velikili revčanih zavoda. municiionih tvornica, vojnih nabavljača i t. d. U mnogim provincijskim listovima se moglo čitati. da je n. j,r. jedna seljanka upisala 10.000 kruna, jedan poljoprivreJn.i radnik 2000 kruna, jedan nadničar 1000 krnna i t. d., i da su mnogi plaćali u srebru i zlatu, što vjerovatno potiče od kakvog zastarjelog novca. — Ma koliko oni sićušni izgledali, ipak su 'o trenuci, koji daju rovoda opravdanoj nadi, da au-, stre-ugarska inonarhija raspolaže sa nenadnom i neiscrpnoin rezervom i da snaga u glavnicama još daleko nije jscrpljena. Pribiranje 18 milijarđi iz sopsfvenih sredstava i tlaga svoje zemlje. i to samo jedne polovine monaririjt, doista je jedna pobjeda. koja ne izc.staje ni iza strategi.'ske. Možda će ovo silama sporazumč koji su aus<ro-ugarskoj monarhiji odricaii svaku sposofciiost za život i nisu vierovali da j* ona i! stanju da podnese financijski i vojnički teret ovakog rata, dati povoda 7a razmišljanje. Ako s\i znaci ne varaju, i tamo se već počelo uvidjati. da oni prctivu jedne tako ogromne sile. kakvu đanas predstavlja četvorni savez, r:e mogu skoro ništa učiniti. Ruski ratni zajam. Iz Stockholma se javlja: Na novi ruski ratni zajam od tri milijarde rubalja upisano je do sad. prema podacima direktora državne hanke Sipova, svega 750 milijuna rubaija. Rok upisa ističe krajem februara. Engleska ocjena indijske žetve. Engleski listovi cijene iduću indijsku žetvu na 48 milijuna kvartera. prema 39 u prošloj i 47 u god. 1914. Prema tome. bi Indija mogla ustupiti sporazumnim državama devet milijuna kvartera, pretposcavljajući. da teremi > brodova bude na raspoloženju.

ODGOVOR SILA SPORAZUAIA WILSONU.

Glasovi njemačke neutralne štampe. (Naročili brzojav »Bcocjradskih Novina«; Berlin, 13. januara. Cijela njemačka štampa sa najvećim ogorčenjem raspravlja o noti stla sporazuma predsjedniku Wilsonu. pa sve novine dolaze do jednog zaključka, da je samo težnja za osvajanjem sila sporazuma, koja je diktirala ovu notu. „Beriiner Tagebiat t“, koji je dosada od svih njemačkih iistova najviše zagovarao mir, piše sada da nijedan Nijemac ne može ozbiljno da se bavi zahtjevima sila sporazuma. Sile sporazuma zakrčile su put s v ak o m p o m i re n j u. -,L o k a 1 a n z e i g e r“ naziva notu besramnom i veli, da je ovom notom učinjena najveća usluga Njemačkoj, jer će i oni slabići, koji su sada počeli da kolebaju, uviđjeti pravu vrijednost sila sporazuma. isti će utisak učiniti ova nota u Austro-Ugarskoj, Bugarskoj i Turskoj, koje države takodjer ne bi mogle pod tim uslovima pristati na mir. koji znači njihovu konaćnu smrt. Sile su sporazuma ovom notom dokazale za sva vremena, da su one započele ovaj rat sa osvajalačkim namjerama. ,,D i e K r e u z z e i'. u n g“ piše, da je ovom notom spriječen svaki put do mira. „Deutsche Tageszeitung“ veli. da se samo pobjedom mogu očuvati središnje viasti od potpunog uništenja. Engleska je sada pokazala. da ne vodi rat za male narode. nego za sebe. Njemački narod sa svojim saveznicima m o r a. p o b i j e d i i i i ova nota je njihovu pobjedu o s i g u r a 1 a. U H o 1 a n d i j i je nota sila sporazuma izazvala silno iznenadjenje i zlovolju._Holandska štampa veli, da će smrtna osuda Austro-Ugarskoj i Turskoj ove države još uže svezati sa Njemačkom, a sama nota đokazuje, da je istinita izjava središnjih vlasti. da se one jedino bore za svoju slobodu i egzistenciju. švajcarska stampa sa rezignacijom i žalošću utvrdjuje. da je notom slla sporazuma uništena i posljed-

nja nada za mir. Sve švajcarske novine naglašuju, da je zalrijev sila sporazuma, kojim se traži unJŠtenje ApstroUgarske i Turske obzirom na ratne čtnjenice više nego neloglcan Odgovor Grčke na ultimatum spor«zumnlh sila. Kb. London. 13. jamu-.ra. Grčki se odgovor na uitirnatum sporazumnih sila smatra u glavnom kac prijem. No imajući u vidu sa iašojl položaj nije taj odgovot dosta >drodjen. Tako je na primjer grčka lada obećala udovoljiti zahtjevu, da se venizeliste puste na slobodu, aii nije ustanovila roka, u kojem će to učinili. Gfčkoj je vladi saopšteno, da njcn odgovor doduše zadovoijava. no da sti porrebrfi odredjeniji pristanci. l T londonskim mjerodavnim k-rugovima govore. da o nekom 15-dnevnom roku za ispnnjenje sporazumnih zahtjeva ne može biM govora. Ne postoji namjera. da se uktne blokada dok se ne udovolji svtrr sporazumnim zahtjevima. Veliki je dio britske koionije već ostavio Atenu. Posianici se sporaziinmili sila medlutim još uvijek nalaze u Ateni. K propasti „Regine Margherite*. Kb. Lugano, 13. januara. Talijanska vlada zvanićnom objavom polvrdjuje vijest, da je u noći od li. na 12. decembra prošle god. ratni liaijski brod „Regina Margherita“ naletio pređ Valonom na jednu minu i potonuo. Na brodu je bilo 945 inornara, od kojih je samo 270 spašeno. Zapovjednik broda zajedno sa 14 časnika našao je smrt u valovima. Štrajkaški pokret u Francuskoj. Kb. Bern, 13. jauuara. Lijonski listovi javljaju iz Parisa, da je francuska vlada odlučila dokrajćiti postojeće a zapriječiti nove štrajkove u municionim fabrikama pomoću mirovnog sudišta. Imaju se da utanače tarife. koje će jeđnako vezati poslodavce i posioprimce. Razne vijesti. Samoubojstvo najdebije Dalmatbike. U Makarskoj se u Dalmaciji oa drugi dan ove godine uiopila u noru Klementina udova Motulić rodj. Jarević. za koju vele, da je bila nai 'eblja žena u Dalmaciji, a možda i daleko dalje. Stara je bila 50 godina, a teška p r e k o 200 kg. Više godina nije izlazila iz kuće. jer se nije mogla micai od debljine, a 8 mjeseci od debljine se nije ni dizaia iz kreveta. S toga se upravo svi mješćani čude, kako' se soustila rrtoru, jer je morala i niz stepenice sići, a put je uz to priiično dalek. Na 2. o. mj. je služavku poslala u crk\ u> a ona napisala oporuku i otišla u smrt. Kad se razdanilo. našli su je na inoro, gdje pliva. Zoanlfne onjave. Objava. Sud c. i k. okružnog zapovjeđništv« u Prijepolju stavio je Osmanbega T asovca, zemljoposjednika u Prijepolju, zbog rasipanja pod staralaštvo i o.'redio mu je za staraoca ibraliiinbega V >•! j ovića iz Prijepolja. Prijepolie, 5. januara 1917. Sud c. i k. okružnog zapovjei i’.ištva, odjeljenje za gradjanske sporove. Objava. Ovini se stavlja do opšteg z.nanja, da će se molbe za otpuštanje internirauih gradjanskih osoba uzeti u obzir samo onda, ako su podnijete preko nađležnog kotarskog (sreskog) zapovjedništva, odnosno u Beogradu preko upravnog odjeljenja c. i k. zapovjedmštva mosne brane i grada Beograda. Molbe, koje se budu podnosile neposredno c. i k. vojnoj glavnoj guberniji, neće se uziraati u obzir i biće prosto uništene. Molbe za putovanje u neutralno inostranstvo načelno se odbijaju. C. i k. zapovjedništvo mosne brane i grada Beograda, kao okružno zapovjedništvo. Dltfnllll N «) t >oll , JP ,M * rrlWT,tt pro«l» .plliraO^ rlUHJU! bolotf (Ćholera. tlpbut 1 1 d.) jettt urtiodno {M MT KRONDORFER SAUERBRUNN. «• DJoU«;* IJekortto, osvletuvujućl I okrepljulaa. U»»»«» dodtpb Tiau I taBpanJcu. Ađresu Kroodorfsr. * 1 ~~\ ZslUnfsus H Olavno stovarlpte zs Srblju I Beojrrnd t Apoteka Protić, - Beograd, Kralja Milana ulica 82.

EKspozitura Englesko - AustrijsKe Eonke Saborna ul. 23. n Beogradu Saborna ul. 23. ima na svome stovarištu na prodaju koksa za gorivo odličnog kvaliteta

Prodaje na više i na manje Jevtmom cenea.